1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Umirovljenici koji rade i u mirovini

Sve više umirovljenika svakodnevno odlazi na posao - unatoč mirovini. Jedni zato jer im to pričinjava užitak, a drugi zato jer ih financijska situacija na to prisiljava. Politika još nema rješenja.

Mike Schale je sportske građe, preplanuo i u dobroj je fizičkoj kondiciji. Na njemu se ne vidi da je umirovljenik. Nakupio je već 50 godina staža i ima tek 65 godina. Kao dječak je izučio zanat za strojara i nakon toga odmah počeo raditi u lokalnom komunalnom poduzeću. Od prošle godine je u mirovini. Posao mu nedostaje. Zato je i objavio oglas: „Umirovljenik, svestran, traži posao“. „Želim svom danu i dalje dati nekakvu strukturu. Ne želim već od ranog poslijepodneva s pivom u ruci sjediti pred televizorom“, kaže Schale.

Mike Schale

Mike Schale

Ovom aktivnom umirovljeniku nije do novca. Financijski je osiguran, posjeduje vlastitu kuću, živi u sretnom braku i ima nekoliko hobija. Unatoč tomu bi Mike rado negdje kosio travu ili sređivao arhiv u nekoj tvrtki. „Meni je u životu dobro. Ali mi jednostavno nedostaje neki smisleni i korisni rad“, kaže Schale.

Priča Waltera Stegnera (ime promijenjeno) je nešto drugačija. 40 je godina radio u Deutsche Telekomu (prije toga u državnoj Pošti), sve dok nakon prestrukturiranje tvrtke nije shvatio da ga poslodavac više ne treba. Tada se s pretpostavljenima dogovorio oko odlaska u prijevremenu mirovinu. S 55 godina. Otada prima 70 posto svoje dotadašnje plaće što mu je više nego dovoljno za život. No i on se osjećao nekorisnim te je, nakon što mu je lokalna Industrijska i trgovinska komora izdala dozvolu za bavljenje samostalnom djelatnošću počeo manjim tvrtkama "voditi" knjige. I u međuvremenu se osjeća puno ugodnije, korisnije.

Umirovljenici na radnom mjestu nužno potrebni

Ova dva primjera voda su na mlin sociolozima i stručnjacima za tržište rada poput Axela Börsch-Supana, s minhenskog Instituta Maxa Plancka za sociologiju koji se zalažu za to da se onima koji to žele omogući rad i iznad starosne granice za odlazak u mirovinu. „Socijalni kontakti, ustaljen dnevni raspored, tjelesni i duhovni izazovi pridonose boljem zdravlju i duljem životu“, tvrdi Börsch-Supan.

Profesor Axel Börsch-Supan

Profesor Axel Börsch-Supan

I veliki koncerni su u međuvremenu shvatili prednosti iskusnih namještenika. Svoju nekadašnju strategiju "rješavanja" starih i skupih službenika i angažiranjem mlađih i fleksibilnijih namještenika Deutsche Telekom je napustio već odavno. I program prijevremenog odlaska u mirovinu vrijedi još samo do kraja ove godine. Jedan od razloga je i taj što na tržištu rada nedostaje stručnjaka svih profila koje je nemoguće samo tako nadomjestiti radnicima iz inozemstva. I tu se dojučerašnji umirovljenici koji odlično poznaju radne procese nude kao idealno rješenje. U nekim tvrtkama se čak radnici koji se već odavno nalaze u mirovini raznim pogodnostima nastoje vratiti na radno mjesto. Ovi radnici su doduše, kako kaže Börsch-Supan, još uvijek skuplji nego mladi kolege ali je njihovo iskustvo neprocjenjivo, pogotovo u kontroli kvalitete ili izučavanju mlađih kolega.

Samostalni poduzetnici s malim mirovinama

Lothar Groß

Lothar Groß

66-togodišnji Lothar Groß je jedan od onih koji i iznad zakonske granice od 65 godina još uvijek odlaze na radno mjesto. No njegovi motivi su nešto drugačiji. Kako je čitav život bio samostalni poduzetnik, u mirovinski fond nije uplaćivao zakonski određeni postotak od mirovine poput stalno zaposlenih, nego onoliko koliko je u tom trenutku smatrao potrebnim. Rezultat: mirovina mu iznosi 345 eura i nije dovoljna ni za najskromniju stanarinu u Njemačkoj. „Nisam mislio da ću kao samostalni autolimar i u mirovini morati dodatno zarađivati“, kaže Groß. Danas za jednu energetsku tvrtku putuje po zemlji i očitava brojila. I osjeća se dobro, kako fizički tako i psihički. No kritizira činjenicu da ni danas mnogi mladi samostalni poduzetnici jednostavno ne zarađuju dovoljno da bi u mirovinski fond uplaćivali toliko koliko im je kasnije dovoljno za solidnu mirovinu. I na raspravu o jedinstvenoj dobnoj granici za odlazak u mirovinu gleda sa skepsom. „Granica bi se trebala razlikovati od zanimanja do zanimanja“, smatra Groß. Vlada je upravo starosnu dob za odlazak u mirovinu snizila na 63 godine. No prema podacima Statističkog zavod prosječna starost pri kojoj Nijemci odlaze u mirovinu je već sad 63,2.

Axel Börsch-Supan se zalaže za ukidanje svih granica za odlazak u mirovinu. „Besmisleno je radnike koji se osjećaju radno sposobnima tjerati u mirovinu“, smatra ovaj sociolog. Otvaranje tržišta rada za umirovljenike bi, osim pozitivnog efekta na samo tržište, rasteretilo i blagajne mirovinskog osiguranja. Jer demografska kretanja u smjeru starenja stanovništva govore u prilog tvrdnji kako je mirovinski sustav u sadašnjem obliku neodrživ.

Preporuka uredništva