Umire li poljoprivreda u BiH?
27. srpnja 2011Ljubo Maletić predsjednik je Udruženja poljoprivrednika Semberije i član bosansko-hercegovačke Komisije za zaštitu domaćih proizvođača. Ove godine zaustavio je proizvodnju na svojoj farmi svinja jer je kukuruz skup. Bez odgovarajući i primjerenih poticaja, tvrdi on, poljoprivreda ne može opstati.
Rješenje je zakon na državnoj razini
"Tako da kad uzmeš i sabereš, ne može nikako da bude dva i dva četiri već uvijek bude dva i dva tri. Ne možemo se uklopiti mi u cijenu u okruženju. Tehnologija je njihova jeftinija, repromaterijal jeftiniji i imaju dobre subvencije." Maletić tvrdi da treba ograničiti uvoz kako bi se spriječila samovolja uvoznika i trgovaca. "Mislim da tu netko trguje, da netko ima svoj udio kolača. Tu je ljudski faktor koji neće da reagirati po zakonu i po propisu da bi zaštitio svoju domaću proizvodnju na razini BiH. Znači, zakon Država, to govorim na razimnmi BiH, treba uzeti u svoje ruke."
Ove godine, u BiH je pšenicom zasijano oko 15.000 hektara, tri puta manje nego u Sloveniji. Uvozimo 360.000 tona pšenice i oko 30.000 tona brašna, a ništa bolje nije ni s drugim poljoprivrednim kulturama.
Ministri nude rješenja
Miroslav Milovanović, ministar poljoprivrede u Vladi Republike Srpske, tvrdi da se nerealne kalkulacije poljoprivrednika ne podudaraju s informacijama njegovog ministarstva, ali priznaje da se nešto mora učiniti. Prvi korak je poticanje proizvodnje pšenice. "Poljoprivredni institut Republike Srpske je napravio nacrt Programa razvoja i sjemenske i u ovom slučaju merkantilne pšenice i mi moramo povećati našu proizvodnju, da imamo dovoljne količine pšenice za prehranu našeg stanovništva."
Jerko Ivanković Lijanović, ministar poljoprivrede u Federaciji BiH, već je zatražio od Vijeća ministara BiH povećanje poreza na luksuz kako bi se osigurala dodatna sredstva za poticaje poljoprivredi. Bez toga, ona će biti u potpunosti uništena od razvijenih i bolje poticanih proizvođača iz EU-a i susjednih zemalja. Ministar Ivanković je izjavio da EU za poljoprivredu izdvaja 43% novca iz budžeta te da "susjedne zemlje, Republika Hrvatska i Republika Srbija, izdvajaju dvadeset puta više sredstava za poticaje nego BiH, a s njima smo u Sporazumu CEFTA-e."
Poljoprivredne površine čine polovicu BiH, ali samo 14% je poljoprivredno zemljište prve tri klase. I danas, kao i prije rata, prevladava usitnjeni posjed i slaba tehnološka razvijenost proizvođača. Obećana pomoć međunarodne zajednice od oko 5 milijardi dolara uglavnom je izostala zbog ekonomske krize. Mnoštvo povratnika u BiH nema drugog izbora osim da nakon povratka pokuša zaraditi za život baveći se poljoprivredom. Uništavanjem poljoprivrede direktno se guši i proces povratka, a mnoga sela širom BiH i danas su pusta.
Ima nade za poljoprivredu u BiH
Stevan Mesarović, regionalni menadžer norveške kompanije Yara, najvećeg svjetskog proizvođača mineralnog gnojiva, misli da je napravljeno previše grešaka, ali da ima nade za bosansko-hercegovačku poljoprivredu. Tvrdi da je proizvodnja organske hrane velika šansa za BiH.
"Postoje, računajući cijelu BiH, izuzetni tereni na kojima se može razvijati organska proizvodnja na pašnjacima. Tamo nikad nije primjenjivano ništa što je sintetično-kemijskog karaktera. Za te pašnjake i livade, moguće je vrlo brzo izdati certifikate i da oni budu priznati za organsku poljoprivredu. Imati odmah mlijeko, sir i kajmak i sve što proizlazi iz toga, meso, organska poljoprivredna proizvodnja."
Mesarović podsjeća da je izdvajanje iz budžeta za poljoprivredu sa 4%, sada samnjeno na 3%, a trebalo bi biti barem 10%. "Mi nemamo usluga, mi nemamo tvornica automobila, nemamo tvornica računala. Mi možemo nešto napraviti od sunca, vode, zemljišta i vrijednih ljudii. To znači, pravilna evidencija i svaki hektar subvencionirati sa 140 eura do 280 eura, ovisno o kojoj je proizvodnji riječ, i tu je ključ, tu je rješenje. Bit današnje poljoprivrede je - nema rentabilne poljoprivrede i to je vrlo bitno da se zna. Ne postoji."
Autor: Emir Musli
Od. ured.: A. Legović