1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Uloga plemenskih boraca u borbi protiv IS-a

U borbi protiv IS-a u Iraku nije planirano da Amerikanci šalju kopnene postrojbe. Umjesto toga se Washington uzda u Kurde, iračku vojsku i - plemenske borce. 100.000 tih boraca su nekada bili na platnoj listi SAD-a.

Sunitski borci u Tikritu

Sunitski borci u Tikritu

Irak, sredinom lipnja: uzak kanal južno od grada Kirkuka obilježava graničnu crtu između kurdskih pešmerga milicija i boraca ISIS-a, kako se teroristička organizacija "Islamska država" tada još nazivala. Preko kanala se pruža jedan most: izbjeglice ga prelaze kako bi pobjegle pod zaštitu Kurda. Ali nitko ne prelazi u drugom smjeru.

To područje s druge strane kanala je tabu zona. Svatko tko se usudi prijeći tamo, a ne pripada islamistima ili njihovim saveznicima, u opasnosti je da bude ubijen.

Stvarni vladari su bili borci Sahve

Nakon što su Sjedinjene Američke Države 2003. svrgnule s vlasti Sadama Huseina, postojala je samo kratka faza u kojoj su se stranci više-manje sigurno mogli kretati u regiji s druge strane mosta: između 2007. i 2010. godine. Tada su Amerikanci tu još bili okupatori. Iako područje s one strane kanala nisu kontrolirali, kao što to nije niti iračka vlast okupljena oko šijitskog šefa vlade Nurija al Malikija i njegove vojske koju je američka vojska pokušavala uspostaviti. A kontrolu nije imala niti iračka Al Qaida, prethodnik terorističke organizacije IS.

Rušenje kipa Sadama Huseina

Nakon rušenja Sadama Huseina Amerikanci su preuzeli kontrolu i davali prednost šijitima

Stvarni vladari na tom području, južno od Kirkuka pa sve do Bagdada, su bili drugi: muškarci poput Abu Sajfa, kako su ga nazivali njegovi ljudi. Zbog kontrole na tom području je 2008. gotovo platio svojim životom: nalazio se u jednom konvoju kojega je napao bombaš samoubojica, ali Abu Sajf je preživio.

Godinu dana poslije je sjedio na crvenoj plastičnoj stolici na svom imanju koje podsjeća na južnoameričku hacijendu. Jedan rukav njegovog crnog odijela je sigurnosnom iglom bio pričvršćen na ramenu. Teško dišući je pričao: "Američki vojnici su me odveli u bazu u Baladu. U jednoj bolnici mi je amputirana lijeva podlaktica, više puta sam operiran: na gušterači i plućima, a i na lijevoj nozi koja je bila ranjena."

Vjerojatno je Al Qaida planirala ubojstvo Abu Sajfa. Jer, on je bio vodeći čovjek Sahve, što znači "buđenje". Iza tog imena se skriva jedna vrsta građanske policije, milicije sunitsko-arapskih plemena u Iraku. Oni su prilično brzo nakon pada diktatora Sadama Huseina osjetili pritisak Al Qaide. Kao organizacija prethodnik IS-a je Al Qaida već tada htjela uspostaviti jedan kalifat u Iraku. A taj cilj islamisti pokušavaju postići pomoću ubilačkih napada.

Al Qaida je kupovala sunitske borce...

Vršili su napade usmjerene protiv „američkih okupatorskih postrojbi“, što je za mnoge sunite bio dovoljan povod da se priključe tim islamistima. Jer za njih je ta borba bila pravedan otpor protiv Amerikanaca, i to iz više razloga: u političkom procesu je vlada u Washingtonu prednost davala šijitima kao najjačoj skupini stanovništva, čime su suniti, koji su pod njihovim bratom po vjeri - Sadamom Huseinom - uživali privilegije, gurnuti u zapećak.

Povrh toga su mnogi suniti smatrali kako je ugrožena njihova životna egzistencija: iz skupine sunita je dolazilo puno časnika koji su raspuštanjem iračke vojske nakon pada Sadama Huseina dobili otkaze. Al Qaida u Iraku je tako jednostavno novcem kupila te bivše vojne dužnosnike i tako dobila obučene profesionalce.

Abu Sajf je, naprotiv, 2009. tvrdio da su on i klan od više tisuća boraca, na čijem je on bio čelu, nevini. Kazao je da se nitko od njih nikad nije borio protiv Amerikanaca. Da, imali smo kontakta s islamistima, ali ne i suradnju, kazao je on. Terorističke skupine su prije mogle regrutirati ljude koji su bili izolirani od njihovih plemena, istaknuo je Abu Sajf.

Početkom 2005. pojedini plemenski vladari sunitskih Arapa u Iraku više nisu htjeli trpjeti aktivnosti Al Qaide; neki od njih su u Al Qaidi u prvom planu vidjeli samo jednu organizaciju koja njima konkurira kad su u pitanju krijumčarenje i druge nezakonite radnje. Borci tih prema Al Qaidi protivnički nastrojenih klanova u provinciji Anbar su se udružili protiv islamista - rođena je Sahva.

...a Amerikanci su ih kupovali nazad

Uspješan model, kako su to ubrzo uvidjeli Amerikanci: od rujna 2006. su prihvaćali tu građansku policiju i započeli predstojnike plemena, zajedno s njihovim borcima, doslovno kupovati nazad. Samo tri godine kasnije, kad je Abu Sajf vladao na području koje danas kontrolira IS, više od 100.000 ljudi se nalazilo na platnoj listi SAD-a. "Svaki borac dobiva 300.000 iračkih dinara", kazao je tada Abu Sajf.

300.000 iračkih dinara - to je tada bilo oko 230 eura. Sjedinjene Američke Države su puno novca uložile u borbu protiv Al Qaide u Iraku, ali su time bile i uspješne. Al Qaidina uporišta, poput gradova Ramadi i Faludža, su dugo vremena bili čisti od islamista, kao i područje južno od Kirkuka koje je kontrolirao Abu Sajf.

Sahva milicije nisu integrirane u vojsku...

Ubrzo nakon toga su čak nastali planovi američke administracije da Sahva milicije integriraju u iračke sigurnosne snage. Jer, američka vojska je bila donijela odluku da se do kraja 2011. povuče iz Iraka. Taj termin je Abu Sajf promatrao optimistično: "Povlačenje će za sobom ostaviti rupu u sigurnosnom sustavu. Iračka vojska ju neće moći popuniti ako se Amerikanci povuku. Ali upravo zbog toga će Sahva ostati važna - mi smo dio sigurnosnog sustava i spremni smo na to da branimo našu zemlju."

Militantni pripadnici Al Qaide

Al Qaida je kupovala bivše sunitske časnike

Ali ubrzo je uslijedilo otrežnjenje. Borci Sahve nikad nisu integrirani u iračke sigurnosne strukture. Tadašnji šijitski šef vlade Maliki je čak obustavio isplate sunitskim plemenskim šefovima. Posljedica toga je bila da su se neki borci Sahve ponovno okrenuli Al Qaidi u Iraku, kao zatim i njezinoj organizaciji nasljednici - "Islamskoj državi".

...a sada bi se ipak trebale boriti protiv IS-a

Na iračkoj televiziji se o "ponovnom buđenju" Sahve - nakon kraja Malikijeve vladavine - odjednom ponovno živo raspravlja. Za to vrijeme se postavlja pitanje je li koncept ponovno probuđene Sahve provediv? Hoće li se sunitska plemena ponovno moći kupiti? U nekim regijama Iraka bi to moglo i uspjeti; možda je to jednostavno samo pitanje cijene.

Abu Sajf, koji je prije šest godina izgubio ruku u jednom napadu na njega, bi izgleda ponovno bio dio toga - ukoliko je još živ i ako ga zbog njegovog tadašnjeg angažmana IS-ovi teroristi već odavno nisu ubili. Nepoznato je što se s njim dogodilo. Njegov stari broj telefona više ne funkcionira, a njegovo staro područje vladavine - s one strane kanala, koji južno od Kirkuka kao demarkacijska linija danas dijeli kurdske milicije od IS-a - ostaje zasad nedostižno.