1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ulaznica Srbije za EU

Beograd nije pravno obvezan uvesti sankcije Moskvi, ali bi to vlada u Berlinu „pozdravila“, stoji u odgovoru Savezne vlade na upit Ljevice. O tome u intervjuu za DW govori zastupnica te stranke Sevim Dagdelen.

Najveća oporbena stranka u Njemačkoj, Ljevica, nedavno je uputila pitanje Saveznoj vladi kako bi saznala kakav je stav služebnog Berlina o suzdržavanju Srbije prema sankcijama protiv Rusije. U odgovoru koji potpisuje demokršćanka Maria Böhmer državna minisitrica u Ministarstvu vanjskih poslova, stoji kako je Srbija tijekom pristupnog procesa „obvezna se sve više približavati politici Europske unije prema trećim zemljama“.

„Tu spada i preuzimanje i primjena pozicija Europske unije prema Rusiji, a u svezi s destabilizacijom Ukrajine i protupravnom aneksijom Krima, uključujući i restriktivne mjere. Savezna vlada bi pozdravila ukoliko bi se Srbija priključila ovoj poziciji“, piše Böhmer. U odgovoru u koji je DW dobio na uvid, državna ministrica se poziva na europske ugovore i konkretnije dodaje: „Danas Srbija nije pravno obvezna preuzeti pozicije Europske unije – uključujući sankcije. Istodobno približavanje vanjskopolitičkim pozicijama EU-a ne može biti odlagano do dana mogućeg pristupanja EU. Odgovornost je Srbije da pravovremeno reagira.“

Maria Böhmer

Maria Böhmer

Pitanje je Vladi postavila zastupnica Ljevice Sevim Dagdelen koja u kratkom intervjuu za DW komentira pozicije Srbije prema Rusiji te odnos Berlina prema problematici.

DW: U odgovoru na Vaš upit stoji da bi njemačka Vlada „pozdravila“ priključivanje Srbije vanjskoj politici EU-a prema Rusiji, ali da Srbija nije pravno obvezna na takav korak. Gdje je granica obaveza iz europskih ugovora i dobrih namjera koje bi netko „pozdravio“?

Sevim Dagdelen: Vlade su u prvoj liniji naravno vezane ugovorima. Poštivanje ugovora na posljetku ima veze sa povjerenjem. Srbija ima dobre odnose s Rusijom i njezina je zemlja partner na Balkanu. Ukoliko bi Srbija kršila ugovore i dosadašnju dobru suradnju s Rusijom, to bi bio slom u dosadašnjoj međunarodnoj suradnji Srbije koja je obilježena povjerenjem. Cilj približavanja EU ne smije biti da se Srbija svede na vazalnu državu. Srbiji treba suradnja s Rusijom i sradnja sa EU. A objema stranama treba Srbija.

U Beogradu se Njemačkoj pripisuje odlučujuća uloga unutar Unije, između ostalog i kada se radi o pristupnim pregovorima Srbije. Neki mediji pišu kako bi Berlin mogao kočiti pregovore zbog „neposlušnosti“ u politici prema Rusiji.

Savezna vlada će dalje pojačati pritisak na Srbiju. Cilj je da se Srbija, baš kao i Ukrajina ili sada Moldavija, izbiju iz ruske zone političkog utjecaja. Onaj tko misli da se Rusija može prognati iz Europe, svjesno prihvaća mogućnost novih sukoba. U slučaju Moldavije smo vidjeli da njemačka vlada prihvaća čak i izbore bez poštivanja minimalnih demokratskih standarda. To je šokantno i nije dobar znak za povjerenje i suradnju u Europi.

U odgovoru na Vaše pitanje piše i da je Srbija „obvezna“ da „pravodobno“ preuzme europsku vanjsku politiku. Što bi ovdje bilo pravovremeno? Naime, teoretski je moguće da Srbija nikada i ne postane članica EU-a.

Sevim Dagdelen

Sevim Dagdelen

Upravo je to problem. Srbija bi ovdje trebala biti prisiljena bezuvjetnom podređivanju eskalacijskoj politici EU-a prema Rusiji. Izgleda da je prihvaćanje katastrofalne politike protiv Rusije zapravo srpska ulaznica za EU, baš kao i priznanje jednostrano proglašene neovisnosti Kosova. Ali čak i ako Beograd ispuni te uvjete to i dalje ne bi bilo jamstvo za članstvo u EU. Mislim da je sramna ta pozadinska politika Berlina. Sve više podsjeća na nastup Sjedinjenih Država u Latinskoj Americi osamdesetih godina. Međutim, srozavanje Srbije na status banana-republike neće funkcionirati.

Koliko u Berlinu i Bruxellesu postoji razumevanje za odnose Srbije i Rusije? Ovdje ne mislim na „pravoslavno bratstvo“ nego na ekonomsku ovisnost Beograda od Moskve.

Postoji međusobna ekonomska ovisnost. To vrijedi za odnose Srbije i Rusije, ali i odnose Europske unije i Rusije. Trenutnu politiku Njemačke prema Rusiji kao tešku grešku kritizira bivši kancelar Helmut Schmidt i mnogi drugi u aktualnoj peticiji. Ono čemu trenutno svjedočimo – ukidanje gospodarskih kontakata – donijet će samo štete svim stranama. Bojim se da će ceh platiti stanovništvo Europe. Nadam se da se Srbija neće pognuti pritisku Berlina niti se odreći dobrih odnosa s Rusijom. Vrijeme diktata u vanjskoj politici mora pripadati prošlosti. Oni koji ponovo barataju prijetnjama zapravo stvaraju opasnost od rata u Europi. To ne smijemo dozvoliti.

*Sevim Dagdelen, 1975, je političarka njemačke Ljevice i zastupnica u Bundestagu od 2005. godine. Trenutno je i članica Odbora za vanjsku politiku. Pripada lijevom krilu stranke i u svojim nastupima oštro kritizira kapitalizam, politiku Izraela i Turske, zemlje u kojoj su joj rođeni roditelji.

Preporuka uredništva