1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ukrajina, Moldavija i Gruzija okreću leđa Moskvi

Prije pola godine tadašnji ukrajinski predsjednik Janukovič odbio je potpisati Sporazum o pridruživanju s Europskom unijom. To danas (27.6.) čini njegov nasljednik Porošenko. Kijev time ubrzava udaljavanje od Moskve.

Krug se zatvara. Prije gotovo sedam mjeseci, 28. studenog 2013., tadašnji ukrajinski predsjednik, Viktor Janukovič, imao je šansu pisati povijest. Europska unija je bila spremna da na samitu "Istočno partnerstvo" u Vilniusu s tom zemljom potpiše Sporazum o pridruživanju. Taj dokument, oko kojega je dogovor pao već 2011., je Ukrajinu trebao gospodarski povezati s Europom, među ostalim i pomoću zone slobodne trgovine. Janukovič je to odbijao, a svoj stav je obrazložio gospodarskim pritiskom Rusije. Njegova odluka je izazvala prosvjede, što je Janukoviča krajem veljače prisililo na bijeg u Rusiju. Ovoga petka (27.6.2014.) novi predsjednik Ukrajine Petro Porošenko odlučno, za razliku od Janukoviča, tijekom EU samita stavlja svoj potpis na taj Sporazum o pridruživanju.

Riječ je središnjem gospodarskom dijelu. Političko pridruživanje je već 21. ožujka zapečatio ukrajinski premijer Arzenij Jazenjuk. Tada je Bruxelles htio pokazati solidarnost s Ukrajinom, koja je ruskom aneksijom poluotoka Krima izgubila dio svog teritorija.

Velike nade i kratka radost

Separatisti na istoku Ukrajine

Separatisti na istoku Ukrajine

Sada Ukrajini prijeti gubitak daljnjih područja na istoku zemlje. U Donjecku i Lugansku proruski separatisti su proglasili "Narodne republike" te vode teške borbe s ukrajinskom vojskom. Na stotine ljudi je dosad ubijeno u tim sukobima. Kijev optužuje Rusiju da pomaže separatistima u ljudstvu i oružju. Porošenko je proglasio jednotjedno primirje, koje se završava u petak u 9 sati po srednjoeuropskom vremenu. To primirje su separatisti, doduše, službeno podržavali, ali praktično ignorirali. I dalje se dnevno bilježe žrtve.

Zbog događaja u istočnoj Ukrajini je radost kod mnogih Ukrajinaca zbog potpisivanja Sporazuma o pridruživanju kratkotrajna. Protekle zime je na stotine tisuća građana uz vijorenje zastava Europske unije prosvjedovalo za potpisivanje tog sporazuma. I za Porošenka je to jedna osobna pobjeda. Kao bivši ministar vanjskih poslova i gospodarstva on je stalno "pogurivao" proces približavanja Europskoj uniji. "Prva etapa naše europske integracije je okončana", kazao je Porošenko, osvrćući se na potpisivanje ovoga petka.

Vlada u Kijevu se nada da će ubrzo uslijediti gospodarska pomoć iz Bruxellesa, kao i investicije sa Zapada. Jer, zemlja se već mjesecima nalazi na rubu državnog bankrota i hitno joj je potrebna pomoć u milijardskih iznosima. Ukrajina se također nada da će Sporazumom o pridruživanju učiniti prvi korak prema punopravnom članstvu u Europskoj uniji. Bruxelles, međutim, ustraje na tome da se to razdvoji.

Radi se i o Moldaviji i Gruziji

Zajedno s Ukrajinom u Bruxellesu još dvije zemlje potpisuju slične sporazume: Gruzija i Republika Moldavija. Sve tri zemlje su članice "Istočnog partnerstva". U biti je to potpisivanje bilo planirano provesti kasnije, ali je zbog događaja u Ukrajini taj proces ubrzan, smatraju promatrači u istočnoj Europi. Kako političari, tako su i građani razumjeli da "nema više smisla uzdati se u Rusiju", kaže Kača Gogolašvili u razgovoru za Deutsche Welle. Taj stručnjak Gruzijske zaklade za strateške studije ističe da je sve manji broj onih koji još vjeruju u dobre odnose s Rusijom.

"Najvažniji su okvirni uvjeti, koji nam pružaju mogućnosti za nove reforme i nove investicije", kaže za DW Pirkka Tapiola, voditelj Delegacije EU-a u Republici Moldaviji. On dodaje kako je Bruxellesu u prvom redu stalo do gospodarskog približavanja, ali koje nije usmjereno protiv drugih zemalja.

Nakon potpisivanja, sve tri zemlje žele taj sporazum brzo ratificirati u svojim parlamentima, kako bi on mogao već najesen stupiti na snagu. Poslije toga će Kijev, Tbilisi i Kišinjev uskladiti svoje zakonodavstvo s propisima EU-a. Konačna ratifikacija od strane svih 28 članica EU-a bi, međutim, mogla potrajati još godinama.

Prijeti trgovački rat s Moskvom

Iako Rusija ne sudjeluje u EU samitu u Bruxellesu, ipak su sve oči uprte u Moskvu. Prije otprilike godinu dana, Rusija je Ukrajini zaprijetila ozbiljnim posljedicama ukoliko Kijev potpiše Sporazum o pridruživanju s Europskom unijom. Kako bi se toj prijetnji dalo na težini, Moskva je u kolovozu privremeno zaustavila uvoze iz Ukrajine. "Moramo već uskoro računati s trgovačkim ratom s Rusijom", upozorio je sredinom lipnja ukrajinski ministar gospodarstva Pavlo Šeremeta.

Vođe Gruzije, Moldavije i Ukrajine s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel

Vođe Gruzije, Moldavije i Ukrajine s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel

Još se, međutim, mogu čuti blaži tonovi iz Moskve. Neće biti sankcija protiv Ukrajine, kazao je ruski predsjednik Vladimir Putin. Ali će njegova zemlja, kako je kazao, uvesti carine na uvoz ukrajinskih proizvoda, kako bi se zaštitilo vlastito tržište. "Bit će to težak ispit za Ukrajinu", upozorio je Putin.

Mogući trilateralni razgovori

Za Ukrajinu, ali i za Gruziju i Moldaviju, Sporazum o pridruživanju s Europskom unijom predstavlja dugo iščekivani oproštaj od ruskog utjecaja. Moskva je godinama pokušavala da te bivše sovjetske republike privoli na uključivanje u jedan novi savez - u Euroazijsku uniju, koju je inicirao Putin. Ali, ti Putinovi napori su ostali bez uspjeha. Sada je Bruxelles u igri.

Još prije nekoliko mjeseci Moskva je zahtijevala da i ona ima pravo riječi kad je u pitanju potpisivanje Sporazuma o pridruživanju između Ukrajine i Europske unije. Kijev i Bruxelles su takvo što, međutim, odbili. Ali, unatoč tomu, postoji mogućnost da će u srpnju doći do savjetodavnih razgovora između Ukrajine, Europske unije i Rusije o posljedicama potpisivanja tog sporazuma, javila je ruska novinska agencija Interfax, pozivajući se na anoniman izvor iz Bruxellesa.