1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Ukrajina - bačva bez dna

Ukrajinska ekonomska situacija je katastrofalna – milijarde eura duga, korupcija, rastuće cijene, a nad zemljom još uvijek lebdi opasnost od izbijanja rata. Usprkos pomoći izvana, Ukrajini predstoje teška vremena.

Obećanja da će joj isplatiti kredite pomoći od strane Međunarodnog monetarnog fonda, za Ukrajinu zapravo i ne predstavlja olakšanje. Vlada u Kijevu za sada može računati na pomoć u iznosu između 15 i 18 milijardi dolara (eventualno čak i do 27 milijardi dolara) tijekom slijedeće dvije godine. „Ovaj je iznos prijeko potreban ako se Ukrajinu želi spasiti od bankrota“, kaže Rainer Schweickert iz Instituta za svjetsko gospodarstvo u Kielu. Ukrajina naime trenutno nema nikakve mogućnosti do novca doći na međunarodnom tržištu kapitala. Njoj su dakle krediti Međunarodno monetarnog fonda više nego potrebni kako bi preživjela.

Visoko rastući državni dugovi

Sama ukrajinska vlada navodi kako joj je trenutno potrebno oko 35 milijardi dolara. Po pitanju svote državnog tuga, ona navodi brojku od 75 milijardi dolara – što je gotovo više od tri četvrtine njezinog bruto socijalnog dohotka. Samim time, za zemlju s toliko niskim gospodarskim rastom, ovaj je iznos više nego kritičan.

Kako navode ekonomski stručnjaci iz Raiffeisen banke iz Beča, Ukrajina se proteklih godina uvijek nekako uspijela izvući, not o će joj u budućnosti teško moći poći za rukom. Njoj preostaje sve manje slobodnog prostora; prije svega se njezine devizne rezerve drastično smanjuju. Samo za slijedeću godinu, oni prognosticiraju kako će Ukrajini biti potreban kredit od oko 15 milijardi dolara.

Ukrajinska poljoprivreda također ne bilježi rast i razvoj

Ukrajinska poljoprivreda također ne bilježi rast i razvoj

S druge strane pak, ovoj zemlji nedostaju i strani ulagači. To i nije tako čudno ako se malo bolje pogleda situacija u ovoj zemlji – nedostatak pravne sigurnosti, korupcija te opasnost od početka rata sa susjednom Rusijom. Najvećim dijelom gospodarstva u Ukrajini vladaju oligarsi koji gotovo da i ne plaćaju svoje obveze državi već novac deponiraju u porezne oaze kao što je Cipar.

Više nema “izvlačenja”

“Veliki plus u ovoj situaciji bi već bio kada bismo uspijeli zaustaviti izljev novca u inozemstvo. Oligarsi su do sada uvijek vrlo jednostavno mogli nekog podmititi – bilo nekog visokog državnog činovnika ili pak samog premijera, te time nisu morali plaćati porez. Kada bi vlada pokazala “zube”, oni bi tada morali više plaćati i vrlo brzo bi shvatili da se njihov biznis i kapital nalaze u opasnosti”, kaže gospodarski stručnjak Boris Kušniruk, dugogodišnji financijski savjetnik ukrajinske vlade.

S druge strane međutim, treba naglasiti kako je borba protiv korupcije tek jedna od mjera koju zahtijeva Međunarodni monetarni fond. Ukrajinska središnja banka bi međutim trebala obustaviti stalnu “podršku” nacionalnoj valuti. Naime, povezivanje grivne s dolarom dovelo je do toga da su se novčane reserve od 2010. godine gotovo prepolovile.

Plin, Ukrajina

Cijene plina će porasti za oko 40 do 50 posto

Povećanje cijena plina

Na popisu zahtijeva koje od Ukrajine traži Međunarodni monetarni fond, na samom vrhu se nalazi i obustava subvencija plina. S time je ukrajinska vlada zapravo već započela. Već u svibnju bi se cijene plina za domaćinstva trebala povećati za 50 posto, cijene plina za poduzeća za 40 posto. S druge strane treba naglasiti da je ruski koncern Gazprom Ukrajini već ukinuo sve popuste za uvoz plina. Tako sada već u travnju, ukrajinski Nafotgaz za uvoz plina mora plaćati 44 posto više nego do sada. Gazprom to objašnjava činjenicom, da Ukrajina već ima dugova koje nije platila i to u iznosu od oko 2,2 milijarde dolara.

Puno toga će poskupjeti

No, Ukrajinci ne moraju samo računati na povećanje cijena plina već i na mnogo drugih stvari. To se prije svega odnosi na uvoz iz Rusije (on je činio jednu trećinu sveukupnog uvoza), kako na hranu tako i na alkohol i duhanske proizvode.

Osim toga, Međunarodni monetarni fond od vlade u Kijevu traži i smanjenje iznosa socijalne pomoći kao i smanjenje broja činovnika u državnim službama. Prema procjenama, svako deseto radno mjesto u nekoj državnoj ustanovi bi trebalo biti ukinuto. Sveukupno, nezaposlenost prijeti desecima tisuća Ukrajinaca.

Ukrajina

Kriza se osjeća i na benzinskim stanicama

Princip manjeg zla

Trenutna gospodarska kriza mogla bi se zbog ovakvih zahtjeva Međunarodnog monetarnog fonda još više pogoršati – ali samo kratkoročno. „Ukrajina mora ionako u ovoj godini računati na pad gospodarskog rasta za 2,5 posto. Ukoliko ove nove mjere doista budu sprovedene, gospodarski rast bi se mogao još više smanjiti, ali bi postojala nada u poboljšanje situacije – dugoročno gledano“, navodi Rainer Schweickert.

Teška vremena koja predstoje Ukrajini, posebno bi mogli osjetiti oni koji su i do sada malo zarađivali. „Trenutno narod još ima snage…samo ne smije doći do rata. Naime, ukoliko dođe do smanjenja životnog standarda, tada vlada mora narodu jasno objasniti kako i velika poduzeća plaćaju poreze. Tada će stanovništvo to lakše prihvatiti – obzirom na mogućnost izbijanja rata, tada će sve biti kao „manje zlo“, kaže Boris Kušniruk.

Preporuka uredništva