1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ukrajina želi u NATO

Ukrajinski parlament mijenja nacionalnu strategiju za sigurnost i ukida status vojne neutralnosti. Tom promjenom politike Kijev riskira dodatno zaoštravanje sukoba s Moskvom.

„Ovaj zakon će nam pomoći u obrani naše neovisnosti“, izjavio je ukrajinski ministar vanjskih poslova Pavel Klimkin u svom emocionalnom govoru u parlamentu u Kijevu. Nedugo zatim, novoizabrani ukrajinski parlament je glasovima proeuropske koalicije usvojio izmjene Zakona o osnovama nacionalne sigurnosne strategije. Više od dvije trećine zastupnika glasalo je za kraj vojne neutralnosti Ukrajine i time za usmjeravanje države prema NATO-u.

Zaokret nakon promjene vlasti

To će biti drugi pokušaj Kijeva: za vrijeme prozapadnog predsjednika Viktora Juščenka Ukrajina je još 2008. godine težila priključenju NATO savezu. Tada su se pokušaji Ukrajine i Gruzije da postanu članice vojnog saveza izjalovile zbog protivljenja više zemalja članica NATO, među kojima je bila i Njemačka. Kijev i Tbilisi na sastanku na vrhu u Bukureštu su dobili nejasna obećanja: „Ukrajina i Gruzija bit će članice NATO-a“, stajalo je u završnom izvještaju sa sastanka.

Dvije godine kasnije, na inicijativu proruskog predsjednika Viktora Janukoviča parlament je revidirao politiku prema NATO-u i neutralnost Ukrajine ugradio u Zakon o osnovama nacionalne sigurnosne strategije. Još iste godine Kijev je zatražio stacioniranje ruske flote na Krimu i od Moskve zauzvrat dobio plin po mnogo nižoj cijeni.

„Neutralnost je bila potpuno pogrešna“

Igor Dolgov

Igor Dolgov

U međuvremenu je Janukovič pobjegao u Rusiju, a Moskva je anektirala Krim. NATO je potvrdio izvještaje o nazočnosti ruskih tenkova na istoku Ukrajine. Vojna neutralnost kao strategija za sigurnost za Ukrajinu se nije isplatila, ističe ukrajinski veleposlanik pri NATO-u Igor Dolgov u razgovoru za Deutsche Welle: „Neutralnost na koju smo bili primorani za vrijeme predsjednika Janukoviča, pokazala se kao potpuno pogrešna za jamčenje sigurnosti i teritorijalnog integriteta Ukrajine. Napuštanje neutralnosti jedan je od preduvjeta da se ne ponovi slična agresija na našu zemlju.“

Rusija je bijesna zbog promjene politike susjedne zemlje. „To je kontraproduktivno“, izjavio je ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov ruskim medijima. Moskva upozorava na opasnost od eskalacije sukoba sa separatistima na istoku Ukrajine. Premijer Dmitrij Medvedev otišao je korak dalje i Ukrajinu opisao kao „potencijalnog neprijatelja“. Ali upravo Rusija Ukrajinu gura prema NATO-u, kaže za DW stručnjak za sigurnosna pitanja Karl-Heinz Kamp s njemačke Akademije za sigurnosnu politiku. „Ukoliko je cilj aneksije Krima bio da se spriječi približavanje Ukrajine NATO-u i EU-u, onda je Moskva postigla upravo suprotno.“

NATO podijeljen kada je riječ o Ukrajini

Prijeti li novo zaoštravanje ukrajinske krize? Na tu opasnost nedavno je upozorio njemački ministar vanjskih poslova Frank-Walter Steinmeier. On Ukrajinu ne vidi na putu prema NATO-u. „Nalazimo se usred opasnog sukoba“, rekao je nedavno ovaj socijaldemokrat i dodao da se ne bi trebalo „dolijevati ulje na vatru“. Kao i 2008. godine, Ukrajina sa svojim ambicijama o priključenju očigledno dijeli NATO savez u dva tabora. Jedni ne žele provocirati Rusiju proširenjem pred njezinom granicom. Drugi, kao što je poljski ministar obrane Tomasz Siemoniak, ističu suvereno pravo Ukrajine da slobodno odlučuje o svojoj vanjskoj politici. „Odstupanje od neutralnosti je prvi korak. Doći će vrijeme kada će Ukrajina postati članica NATO-a“, kazao je poljski ministar u intervjuu za poljski „Radio Zet“. Ali i Varšava Ukrajinu još uvijek vidi daleko od članstva u tom vojnom savezu: najprije je nužno ispuniti sve standarde za priključenje savezu i provesti demokratske reforme.

"Samo je pitanje kada?"

Ukrajinska vojska

Ukrajinska vojska treba reforme

I Karl-Heinz Kamp Ukrajinu vidi jednog dana kao članicu NATO-a – bez obzira na sve sumnje njemačke politike. On podsjeća na obećanja iz Bukurešta: „Samo je pitanje kada. NATO je veoma fleksibilan. To će biti onda kada Ukrajina za to bude zrela. To trenutno nikako nije.“ Ruski zahtjev da NATO jamči da Ukrajinu nikada neće primiti u savez on ocjenjuje kao „apsurdan“. Težnja za približavanjem NATO-u i EU-u su, prema mišljenju Kampa, važan poticaj za provedbu reformi u Ukrajini.

Kada je o reformama riječ, Ukrajina sada misli ozbiljno, tvrdi ukrajinski veleposlanik Dolgov. Kada je poslije Narančaste revolucije njegova zemlja prije deset godina proigrala prvu šansu, Dolgov je bio veleposlanik Ukrajine u Berlinu. On dobro zna kolika je tada bila razočaranost po europskim gradovima jer je Kijev zakazao s reformskim kursom. Sada želi da sve bude bolje. „Ukrajina će temeljno reformirati vojsku i prilagoditi je NATO-ovim standardima“, najavljuje diplomat. Vojni savez financijskim sredstvima i savjetima podržava reforme ukrajinskih vojnih snaga – četiri milijuna eura narednih godina će Ukrajina imati na raspolaganju. Modernizacija vojske koja još uvijek funkcionira po sovjetskim standardima, koštat će više milijardi. Milijardi koje Kijev nema, zbog rata na istoku zemlje i teške ekonomske krize, priznaje Dolgov. Kamp pak podsjeća na anektirani Krim i separatiste na istoku Ukrajine: sve dok ti problemi ne budu riješeni, ne može biti riječi o perspektivama Ukrajine za priključenje vojnom savezu. Jer priključenje Ukrajine NATO-u bi trebalo značiti veću sigurnost ne samo za Ukrajinu, već i za sam vojni savez.

Preporuka uredništva