Uklanja li se upitnik oko 2009. godine za Hrvatsku?

“Ovo je vrlo ključan trenutak za Europsku uniju, a izvješća o napretku ovog studenog izlaze u trenutku kada su Europljani vrlo skeptični prema daljnjem proširenju Europske unije”, naglašava Vasilis Margaras, politički analitičar iz briselskog Centra europske političke studije (CEPS), ukazujući ne samo na nepripremljenost mnogih zemalja regije, već i na najnoviju ekonomsku krizu u svijetu, ali i neriješeno pitanje prihvaćanja Lisabonskog sporazuma koje ne otvara mogućnost za daljnja proširenja, osim za Hrvatsku, što je jučer (4.11.) ponovno potvrdio i predsjednik Europskog parlamenta Pöttering.

Brodogradnja, pravosuđe i granična pitanja sa Slovenijom

Očekuje se da će Europska komisija u godišnjem izvješću o Hrvatskoj kojeg objavljuje danas (5.11.) u Bruxellesu navesti tri glavna preostala problema koja bi mogli ugroziti ambiciozni vremenski plan. U idućih 12 mjeseci Zagreb mora učiniti sve kako bi zaključio planove restrukturiranja svoje brodogradnje, poboljšati i ubrzati reformu pravosuđa, uključujući posebice područje borbe protiv organiziranog kriminala i korupcije, kao i uspješno rješavanje bilateralnih pitanja sa Slovenijom.

Prije nego je objavljeno Komisijino izvješće o Hrvatskoj, u njega je uvid imala zastupnica u Europskom parlamentu Doris Pack. “Smatram kako se u izvješću Europske komisije o Hrvatskoj po prvi puta zaista odaje priznanje Hrvatskoj da se nalazi na najboljem putu i da je kraj tog puta 2009. godine. Što želite više od toga? Ako se nešto može završiti 2009. godine i to prema mišljenju Europske komisije – tada je najveći dio posla obavljen, nakon toga slijedi samo još proces ratifikacije. Mislim da Komisijino izvješće odgovara činjenicama i da se ono kreće u očekivanim okvirima”, ocijenila je Doris Pack.

Restrukturiranje brodogradnje

Kako bi spriječile iste pogreške kao i 2004. godine kada Europska unija nije uspjela prije članstva u Uniji prisiliti Poljsku da restrukturira svoju brodogradnju koja je poslovala u velikim gubicima, ovoga puta je kod Hrvatske Komisija prihvatila vrlo oštar nastup prema Zagrebu. Kako bi se otvorilo poglavlje konkurentosti, Hrvatska mora prihvatiti individualni plan restrukturiranja svakog od brodogradilišta koje se nalazi u prbolemima. Premda još nije odlučeno, očekuje se da će zaključak procesa restrukturiranja biti preduvjet koji će EU postaviti Hrvatskoj za zatvaranje pregovora o konkurentnosti.

Kako bi nastavila s pregovorima Hrvatska mora otići dalje s privatizacijom, pa je tako Vlada odlučila da za jednu kunu proda sva brodogradilišta osim Uljanika u Puli. Europska komisija inzistira da 50 posto troškova za restrukturiranje mora snositi sama kompanija ili njezini strateški partneri. U tijeku su tehničke konzultacije između Komisije i hrvatske Vlade oko konačnog modela privatizacije. Prva dva dijela dokumenata se već nalaze u Bruxellesu, a treći i konačni Zagreb predaje Komisiji ovih dana. No stručnjaci upozoravaju da bi zbog trenutne globalne ekonomske krize moglo biti teško zaključiti prodaju brodogradilišta tijekom 2009. godine, kako je to Zagreb planirao.

Sve više organiziranog kriminala

Nedavna ubojstva Ivane Hodak te Ive Pukanića i Nike Franjića izazvala su kod europskih stručnjaka i političkih promatrača sumnje u hrvatsku spremnost da zaključi pregovore 2009. godine. Da bi spriječila usporavanje pristupnog procesa, Vlada u Zagrebu mora ubrzati provedbu relevantnih reformi u pravosuđu i policiji kako bi pojačala svoju borbu protiv organiziranog kriminala, inzistiraju u Europskoj uniji.

Europska komisija i zemlje članice vrlo su osjetljive kada je riječ o onom dijelu pregovora koji ih podsjeća na iskustva s Bugarskom. Nakon članstva u Bugarskoj je 2007. godine došlo do vala ubojstava i obračuna među mafijom. Zbog nesposobnosti Vlade u Sofiji da zaustavi ubojstva, Bugarska je bila meta oštrih kritika Unije. Stoga je EU sada mnogo strožiji prema svakoj novoj članici, uključujući i Hrvatsku. U Bruxellesu jednostavno kažu da ne žele ponavljati pogreške iz prošlosti. Na kritike iz EU-a uzvratio je novi ministar pravosuđa Ivan Šimonović koji je predstavio paletu konkretnih koraka Vlade u borbi protiv organiziranog kriminala. Plan uključuje sastavljanje posebnih odjela u sudovima u Zagrebu, Rijeci, Splitu i Osijeku koji će se baviti organiziranim kriminalom i slučajevima korupcije.

Granična pitanja sa Slovenijom

Premda u Komisiji naglašavaju da bilateralna pitanja nemaju što tražiti u pristupnim pregovorima, u Bruxellesu se naglašava da Hrvatska mora postići dogovor sa Slovenijom oko otvorenih graničnih pitanja ako želi spriječiti još jednu mogućnost otezanja pregovora. Najnovija slovenska blokada u nastojanju da Hrvatska otvori pet i zatvori dva poglavlja uvelike ugrožava cilj Hrvatske da završi pregovore 2009. godine. Hrvatska još ima za otvoriti 12 poglavlja, a zatvoriti 29.