1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Ujedinjeni protiv liberalizacije poslovanja u lukama

Jučer je vladao štrajk i u njemačkimm lukama poput Hamburga ili Bremerhavena ali štrajkalo se i u nekim drugim europskim lukama - Rotterdamu ili Antwerpenu. Povod je bio prijedlog Europskog povjerenstva o liberalizaciji poslovanja u lukama - kojeg je pokušalo provesti povjerenstvo Romana Prodija ali prvi puta taj prijedlog nije prošao u Europskom parlamentu.

Po svemu sudeći, neće ga uspjeti progurati ni Barroso slijedećeg tjedna jer je tim propisom protiv sebe dobio i radnike u lukama i poduzeća koje djeluju u lukama ili vode pristaništa, a ni političarima prijedlog nije baš osobito drag.

Na prvi pogled, prijedlog izgleda pošten i pravedan: Luka, prije svega, mora jasno iskazati da li dobiva nekakve subvencije i kolike su. Same koncesije za upravljanje lukom ili za rad u luci - od tegljača pa logističkih zadataka - morale bi biti raspisane da se mogu javiti poduzeća iz čitave Unije. No i koncesije bi morale imati ograničeno trajanje - spominje se 30 godina jer zastupnik u Europskom parlamentu Georg Jarzembowski navodi i drugi, ekstremni primjer: "U Malti je koncesija na pristanište izdana na 99 godina, to znači da na Malti niti jedno drugo poduzeće nema šansi ući na tržište. A to onda dovodi do besmisla svo pravo na ravnopravno poduzetništvo među tvrtkama u Europi."

Protive se poduzeća i luke...

Što je onda jučer natjeralo da se baš svi okrenu protiv tog propisa? Kada je riječ o poduzećima koje vode pristaništa, njih je već zasmetala i odredba o 30 godina: ako ste ikad vidjeli kako izgleda luka u Rotterdamu, onda vam može biti jasno da je moderna luka upravo golema investicija: gigantske dizalice prebacuju kontejnere kao da su kutije šibica, roboti ih odvoze do točno određenog mjesta gdje je na desetke tisuća drugih kontejnera i u svakom trenutku uprava luke zna, odakle je došao koji kontejner, kome je namjenjen, što otprilike ima u njemu i koliko će još vjerojatno ostati u luci. Čitava infrastruktura doista košta milijarde - i što to onda znači, ukloniti sve to za slijedećeg koncesionara nakon "samo" trideset godina. Lučka poduzeća zasmetala je i još jedna odredba u prijedlogu Povjerenstva: brodski prijevoznici bi imali pravo i sami istovariti i utovariti brod, dakle sa ljudima koje same dovedu - tko zna odakle. Već unaprijed se može reći kako će ta odredba letjeti van, jer se sa njom ne slažu ni konzevativni ni socijal-demokratski zastupnici Europskog parlamenta.

...protive se lučki radnici...

Ali ljevičari su otvoreni i za izjave sindikalista koje su se čule jučer za vrijeme štrajka: "Europske luke su najproduktivnije i najkonkurentnije na čitavom svijetu. Oni već sad nude usluge po mnogo povoljnijim uvijetima nego sjevernoameričke ili azijske luke. Ti propisi su suvišni koliko i slinavka."

riječi su predsjednika sindikata Ver.di, Franka Bsirkea. Jer radnici računaju: što je kraća koncesija, ni poduzeća neće htjeti zapošljavati radnike a da im zajamči dugoročnu egzistenciju. Sa druge strane, u borbi za što većim profitom, jasno je i tko će pretrpjeti najveću štetu: to neće biti brodari koje treba privući sa što nižom cijenom, neće biti ni luke jer će za koncesiju vjerojatno trebati platiti još više kako bi se nadmašila konkurencija - nego, naravno, radnici: "Oni nas žele dovesti do razine plaća u jeftinim zemljama. Oni se bruse na naše plaće i to nećemo dopustiti." "Jednog dana će prijevoznici uspjeti u tome da ovdje rade posade ili stranci i mi ćemo ostati bez posla." "Naravno da se bojim da ćemo izgubiti radna mjesta."

No Europski zastupnik Jarzembowski ukazuje kako se u lukama previše toga "zabetoniralo" po nekakvim starim i netransparentim pravilima: "Mora postojati mogućnost za nova poduzeća, bili to tegljači, kontejnerske tvrtke i uopće, imati mogućnost prodavati svoje usluge u lukama. Do sada je u mnogim lukama 'dućan zatvoren' - u njih nitko ne može ući nego vladaju monopoli."

...a ni političarima nije drag

Opet - to je lijepa teoretska misao kako konkurencija automatski znači bolju i kvalitetniju uslugu. Ali problem jest - i tu su pak i političari koji baš nisu presretni sa prijedlogom Povjerenstva - konkurencija se može voditi između sličnih, a ne između poduzeća Europe i čitave planete. Europski zastupnik Willi Piecyk kao primjer uzima poduzeća koje vode luke u Aziji: "Tamo postoji, da tako kažemo, zona bez ikakve konkurencije. Zato oni, bez da kod kuće moraju strahovati od konkurenata, mogu doći ovdje sa veoma mnogo novca. A to se ne mora prihvatiti samo tako."

A to je onda argument i za njemačkog ministra prometa, Wolfganga Tiefenseea da se usprotivi ovom prijedlogu: "Mislim da ovaj prijedlog ne pridonosi konkurentnosti europskih luka i sposobnosti da se istaknu na svjetskom tržištu."

Ukratko - velika je mogućnost da ovaj prijedlog, takozvani "Port Package II", slijedećeg tjedna u Europskom parlamentu bude vraćen Povjerenstvu na - kako se to voli reći kada se nešto šutne u duboku ladicu - na "doradu".