1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Ujedinjeni narodi traže stroži nadzor trgovine oružjem

Zemlje članice UN-a do kraja srpnja će pregovarati o ugovoru za nadzor globalne trgovine konvencionalnim oružjem. Njemačka traži da se regulira i trgovina oružjem manjeg kalibra te streljivom.

Baden-Wuerttemberg/ ARCHIV: Verschiedene Waffen, darunter zwei Pistolen, ein Revolver, eine Pumpgun sowie eine Maschinenpistole liegen in Karlsruhe bei einer Pressekonferenz zum Stand der Ermittlungen gegen die rechtsextreme Terrorzelle Nationalsozialistischer Untergrund (NSU) auf einem Tisch (Foto vom 01.12.11). Ermittler von Bundesanwaltschaft und Bundeskriminalamt (BKA) durchsuchen seit Mittwochmorgen (25.01.12) in Sachsen die Wohnungen von vier mutmasslichen Unterstuetzern der Zwickauer Neonazi-Terrorgruppe. Zudem wuerden zwei Geschaeftslokale eines der Beschuldigten in Sachsen sowie drei weitere Wohnungen in Thueringen und Baden-Wuerttemberg durchsucht, teilte die Bundesanwaltschaft in Karlsruhe mit. Ziel der Razzia sei es, weitere Erkenntnisse ueber das Unterstuetzerumfeld der Terrorgruppe Nationalsozialistischer Untergrund (NSU) und zur Herkunft der Waffen des NSU zu gewinnen. (zu dapd-Text)

Durchsuchungen in Sachsen, Wohnungen von vier mutmaßlichen Unterstützern der Zwickauer Neonazi-Terrorgruppe

Trgovina oružjem posao je koji je u pravom smislu riječi otporan na krizu. Prodajom tenkova, pištolja, streljiva i borbenih zrakoplova proizvođači oružja godišnje zarade oko šest milijardi američkih dolara. Diktatore i sukobljene strane svjetsko tržište opskrbljuje svime što im je potrebno kako bi podjarmljivali svoje narode ili vodili ratove. Aktualan primjer je Sirija. Za dugogodišnji despotizam predsjednika Bashara al-Assada zaslužan je prije svega uvoz oružja iz Rusije.

Cornelia Pieper

Cornelia Pieper

Zabrana isporuke oružja u krizna područja, zabrana izvoza oružja u slučajevima gdje bi zbog njega moglo doći do povrede ljudskih prava ili ugrožavanja borbe protiv siromaštva i gospodarskog razvoja ciljevi su Ugovora o trgovini oružjem o kojem članice UN-a u New Yorku pregovaraju od danas (2. srpnja). „Njemačka će se na konferenciji u New Yorku odlučno zalagati za to da Ugovor o trgovini oružjem bude učinkovit, pravno obvezujući i primjenjiv“, izjavila je za DW državna tajnica u njemačkom ministarstvu vanjskih poslova Cornelia Pieper. S udjelom od jedanaest posto na globalnom tržištu, Njemačka je, nakon Sjedinjenih Država i Rusije, treći po redu najveći izvoznik oružja na svijetu.

Njemačka traži temeljit nadzor

Stručnjakinja za oružje Amnesty Internationala Katharina Spieß izjavila je kako očekuje da će ova konferencija iznjedriti prvi ugovor u povijesti Ujedinjenih naroda koji će regulirati trgovinu konvencionalnim oružjem, a naglasila je i „pozitivnu ulogu Ministarstva vanjskih poslova u preliminarnim pregovorima“ koji su se održali prošle godine.

Iz Berlina javljaju da se Njemačka zalaže za „dogovor o prvim pravno obvezujućim minimalnim standardima za transfer konvencionalnih oružanih sredstava“. Pritom valja voditi računa „osobito o ljudskim pravima i međunarodnom pravu, očuvanju regionalne stabilnosti te stanju u zemlji u koju se izvozi, a Ugovor treba vrijediti za sve konvencionalno oružje, ponajprije za malokalibarsko oružje i streljivo".

Postoje mnoge poteškoće

Kofi Annan

Kofi Annan

Simone Wisotzki iz Zaklade za mirovne studije njemačke savezne pokrajine Hessena (HSFK) upravo potonje smatra jednom od mnogih nejasnoća u ovim pregovorima koji će trajati četiri tjedna. U svijetu je u opticaju gotovo 900 milijuna primjeraka ručnog vatrenog oružja, što znači da je naoružana u prosjeku svaka osma osoba, uključujući djecu. Bivši glavni tajnik UN-a Kofi Annan jednom je rekao kako je upravo „to pravo oružje za masovno uništenje“. Prema podacima Amnesty Internationala diljem svijeta svake minute jedna osoba smrtno strada od hitaca iz pištolja ili puške.

Sporno je i pitanje u kojoj se mjeri uvažavaju ljudska prava i međunarodno pravo te zahtjev da oružje ne sprječava smanjenje siromaštva i socioekonomski razvoj, rekla je Wisotzki u razgovoru za DW. Naglasila je kako nije razjašnjeno ni pitanje nadzornih mehanizama. Smatra da je moguće da će za to biti zadužena neka od organizacija Ujedinjenih naroda. Ipak, takav će ugovor pomoći globalnom civilnom društvu da države pozove na odgovornost kada oružje izvoze u kritična područja, dodala je.

Izvoznici oružja mogli bi „omekšati“ ugovor

„Osobito će zapadne države u pregovorima ustrajati na snažnoj humanitarnoj utemeljenosti Ugovora o trgovini oružjem“, kaže Wisotzki. Pregovore će zasigurno otežati pet stalnih članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda: SAD, Rusija, Kina, Francuska i Velika Britanija ubrajaju se među najveće izvoznike oružja. „Te zemlje“, tvrdi HSFK-ova stručnjakinja, „inzistiraju na tome da svaka država ima suvereno pravo na državnu trgovinu oružjem. Kina se protivi kriteriju poštivanja ljudskih prava“. Po njezinom mišljenju, i Sjedinjene države igraju „dvojaku ulogu“, osobito kada je riječ o pitanju trebaju li streljivo i malokalibarsko oružje podlijegati nadzoru UN-a.

Katharina Spieß

Katharina Spieß

Katharina Spieß iz Amnesty Internationala, pak, tvrdi da su takvi jedinstveni međunarodni propisi u interesu velikih izvoznika oružja. „Na regionalnoj razini već imamo pravila koja nadziru trgovinu oružjem. U Europskoj uniji od 2008. postoji "zajedničko stajalište" koje zabranjuje transfer oružja ako se negdje krše ljudska prava. I SAD ima takva pravila."

Za pregovaračkim stolom u New Yorku su sve 193 članice UN-a. Dogovor se postiže konsenzusom. Simone Wisotzki strahuje da bi zbog toga ugovor mogao biti razvodnjen i apelira na zapadne zemlje da ne prihvaćaju dogovor koji ne bi bio vrijedan papira na kojem je napisan.

Preporuka uredništva