1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

"Ujedinjeni, ali ne i jedinstveni"

Razmišljaju li građani istoka i zapada Njemačke četvrt stoljeća nakon ponovnog ujedinjenja jednako ili još uvijek postoje razlike? Studija njemačke vlade daje odgovor na to pitanje.

Njemačka ove godine slavi 25. godišnjicu mirne revolucije i ponovnog ujedinjenja. Tim povodom je povjerenica njemačke vlade za istok Njemačke Iris Gleicke zatražila izradu studije o raspoloženju Nijemaca na istoku i zapadu zemlje. Pod nazivom „Jesmo li jedan narod'“ tim sastavljen od sociologa s istoka i zapada proveo je telefonsku anketu i usporedio s rezultatima ranijih studija. Podaci su objavljeni ove godine. „I u 40-godišnjoj podjeli smo bili jedan narod“, kaže Gleicke i dodaje: „Danas smo ujedinjeni, ali još ne jedinstveni“.

Iris Gleicke

Iris Gleicke

Studija je otkrila mnoge sličnosti. Bez obzira na to jesu li sudionici ispitivanja bili s istoka ili zapada, gospodarska situacija je uglavnom ocijenjena pozitivnom. Kada je riječ o prognozama za osobnu budućnost, kako na istoku, tako i na zapadu Njemačke, one su bile jednake. Sveukupno zadovoljstvo životom se razlikovalo u maloj mjeri: na zapadu je 83 posto ispitanika bilo zadovoljno svojim životom, dok na istoku taj postotak iznosi 76 posto. 77 posto Nijemaca na istoku i 62 posto na zapadu Njemačke navodi da je ponovno ujedinjenje osobno doživjelo kao prednost.

Političke razlike nestaju kod mladih

Studija međutim pokazuje i razlike. Skoro tri četvrtine zapadnih Nijemaca se u Saveznoj Republici Njemačkoj politički osjeća kod kuće, a na istoku samo 50 posto. Međutim, autori studije navode da su te razlike uvjetovane društvenim faktorima. Kod mlađe generacije (osobe od 14 do 29 godina), koja je odrasla u ujedinjenoj Njemačkoj, primjetno je identično mišljenje: 64 posto na zapadu i 65 na istoku zemlje. Gleicke kaže da je ovdje očito smjena generacija utjecala na približavanje mišljenja. Na predstavljanje studije su bili pozvani sudionici jedne berlinske gimnazije koji su predstavljali tu novu generaciju. Istok ili zapad? Ovo tipično pitanje, posebno u Berlinu, za njih više nije tema. Međutim, oni su doživjeli da je to drugačije kada je riječ o njihovim roditeljima, djedovima ili bakama. Razlike ima i kod pitanja je li demokracija, kakva trenutno postoji u SR Njemačkoj, najbolja državna forma. 80 posto zapadnih Nijemaca je glasalo pozitivno, dok je sličnog mišljenja, kada je riječ o Nijemcima s istoka zemlje, njih 72 posto.

Granica u Berlinu između Istočne i Zapadne Njemačke

Granica u Berlinu između Istočne i Zapadne Njemačke: građani DDR-a dočekuju članove obitelji koji žive na Zapadu

Tajni podaci iz DDR-a

Novost kod ove studije je to što obrađuje i podatke koje o DDR-u za razdoblje nakon 1968. godine posjeduje institut za istraživanje javnog mnijenja „Infratest dimap“. Zapadni Nijemci koji su posjetili rođake na istoku telefonski su ispitani kakvo je raspoloženje u DDR-u.

Tako od kraja 70-tih godina u Istočnoj Njemačkoj dominiraju slabo identificiranje pojedinaca s državom i jaka orijentacija na SR Njemačku. Kratko prije pada Berlinskog zida je skoro 90 posto istočnih Nijemaca smatralo da na Zapadu postoje bolje životne perspektive. Put do njemačkog jedinstva je davno bio zacrtan.

Znanstvenici i vladina povjerenica za istok Njemačke u povijesti vide objašnjenje zašto su istočni Nijemci i danas „više skeptični i kritički, ali i distanciraniji“, kako kaže Gleicke. Na njih još uvijek utječe iskustvo iz diktature u DDR-u i doživljaji nakon promjena 1989. godine.

Preporuka uredništva