Ujedinjena Europa: posljedica ratnih migracija
30. travnja 2005Profesorica povijesti na sveučilištu u švicarskom gradu Bernu Marina Cataruzza, čiji su članovi obitelji također protjerani iz Trsta, koji je u prvim godinama nakon rata djelomično bio pod jugoslavenskom vlašću priča: «Prije nego što je to područje uopće pripalo nekadašnjoj Jugoslaviji provedena je radikalna agrarna reforma, oduzimana je imovina i etablirao se režim terora. Tisuće je ljudi, ne samo Talijana, bilo smaknuto bez suđenja ili je umrlo od gladi i bolesti u logorima.»
Stradali su i brojni Hrvati i Slovenci koji su se osjećali Talijanima. Uoči Drugog svjetskog rata ta su područja bila multikulturna i u velikom je broju slučajeva bilo teško utvrditi nacionalnu pripadnost pojedinih obitelji, naglašava Marina Cataruzza i navodi: «Što se tiče broja tih ljudi, on varira između 250.000 i 350.000. To je otprilike devedeset posto Talijana koji su nekada tu živjeli.»
Svoj doprinos rasvjetljavanju tog mračnog dijela povijesti dala je i zaklada Friedrich Ebert, odnosno njezin odjel za istraživanje povijesti kojeg vodi profesor Friedhelm Boll. On navodi da su izbjeglice često igrale i pozitivnu ulogu u kasnijoj ponovnoj uspostavi odnosa između nekad zaraćenih država. One su odigrale i važnu ulogu u rađanju ideje o ujedinjenoj Europi, smatra profesor Boll i kaže:
«Oni su bili svjesni toga da, ako se ikada žele vratiti u svoj rodni kraj i živjeti tamo, to se može dogoditi jedino u okviru ujedinjene Europe. Ta je ideja bila snažno prožeta sviješću o katastrofi progonjenih naroda i srušila je gospodarske prepreke na putu k europskoj integraciji.»