1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

Ugroženi 'Deep Blue' - atlas zagađenja oceana

Ocean nije neka ogromna posuda puna vode - to je životni prostor o kojem čovijek još uvijek vrlo malo zna. A osim toga je to nekada bio i simbol za netaknutost. Danas oceani sve više stenju pod teretom zagađenja okoliša.

Planeta zemlja snimljena iz satelita

Plavi planet - koliko još dugo?

Na nedavnoj godišnjoj skupštini Američkog udruženja za unaprijeđivanje znanosti, AAAS, u Bostonu, grupa znanstvenika predstavila je kartu svijeta koja do u detalj dokumentira gdje je čovjek najviše zagadio oceane, a gdje najmanje.

Crvena boja označava područja vrlo opasnog utjecaja čovjeka: područja intenzivnog ribolova, mjesta zagađenja, regije gdje se ponajviše osjeti promjena klime i slično. Prema toj karti, intenzivno crvene su boje područja Karibika, Sjevernog mora i voda oko Japana. S druge strane plave je boje, što znači uglavnom još netaknuto more, uglavnom obala u polarnim područjima, posebno oko južnog pola, Antarktika. Čitav Atlantski ocean je narandžaste boje, što znači da je i tu more već dosta zagađeno. Nešto bolje izgleda istočni dio Tihog oceana, u visini ekvatora, objašnjava Benjamin Halpern sa Kalifornijskog Sveučilišta u Santa Barbari: " U prošlosti je bilo puno studija koje su pokazivale pojedine aspekte zagađenja mora. Mi smo, međutim, po prvi puta sačinili svjetsku kartu na kojoj su međusobno kombinirane različite vrste štetnog utjecaja čovjeka na more. Na taj način dobijamo uvid u cjelokupnu situaciju: na svjetskim morima nema niti jednog predjela koji bi bio pošteđen čovjekova utjecaja. Preko četrdeset posto oceana su teško pogođeni. To znači da gotovo polovica svjetskih mora trpi ozbiljne štete."

Snimka iz zraka velikog koraljnog grebena pred obalom Australije

Jedinstven ekološki i biološki sistem - veliki sustav koraljnih grebena Great Barrier Reef u Australijii. 1981 je UNESCO to područje proglasio Svjetskim naslijeđem

Narušena ravnoteža

Tako primjerice koraljni grebeni u plitkim vodama odumiru zbog povećanja temperature mora i zbog nemogućnosti da razgrade i prerade neke od otrova kojima je voda zagađena. Oni su klasičan primjer za organizme koji su vbrlo osjetljivi već i na male promjene uvijeta u njihovoj životnoj okolini. Ali i druga živa bića , manje poznata, ugrožena su čovjekovim utjecajem. To se posebno dobro vidi u područjima uz obalu, bilo da se radi o sistemina podvodnih grebena, gdje živi veliki broj različitih riba i drugih, manjih organizama, bilo da se radi o relativno plitkim područjima na rubu kontinentalnih ploča. Zagađenje okoliša tu se odražava na različite načine: "Na globalnoj razini, glavnu uzročnici štetnie promjene okoliša u morima su promjena klime i komercijalno izlovljavanje ribljeg fonda. Ali uz obalu, gdje se mora najintenzivnije eksploatiraju, vidimo najveći utjecaj čovjeka na okoliš. Primjerice kada se radi o otpadnim vodama iz gradova ili iz poljoprivrede. Ti su predijeli vrlo opterećeni."

Ribolov nije poguban samo za riblji fond. Velike mreže potegače izoru čitavo dno, i povlače duge tragove blata iza sebe, koji se vide čak i iz satelita. To dovodi do narušavanja geološke i kemijske ravnoteže. Ali to nije sve, napominje Les Watling, sa Havajskog sveučilišta iz Manoe: "Ono što se u brojnim raspravama zanemaruje je biološka raznovrsnost. Drugim riječima radi se o čitavom nizu drugih organizama koji žive u moru, a ne samo o ribama. To su mali organizmi, većina ljudi ih uopće ne primjećuje. Oni žive na morskom dnu, u sedimentu, tu se prehranjuju, tu grade svoje kućice, tu se rađaju mladi. To sve postoji tamo dole, i to uništavaju mreže potegače. Svaki puta kada neki ribarski brod povlači svoju mrežu preko dna, uništava ogroman broj tih organizama."

Ronilac nad gomilom odbačenih guma na morskom dnu.

Smetlište na dnu mora - odlagalište starih guma za automobile pred obalom USA. Američka vojska je pred obalom Floride potopila preko dva miliona istrošenih automobilskih guma

Kako zaštititi oceane?

Kartu zagađenja oceana u svijetu sačinilo je zajedničkim radom ukupno devetnaest istraživačkih grupa iz čitavog svijeta. Njena svrha nije samo da utvrdi stanje stvari, već da pomogne u borbi protiv zagađenja. Prije svega ona bi trebala poslužiti utvrđivanju pojedinih regija koje bi trebalo odmah staviti pod zaštitu. To je minimalno rješenje, dok se većina znanstvenika u stvari zalaže za obratan put:ne da se zaštićenim zonama proglase pojedine zone, već čitavi oceani. Potom bi se mogle odrediti pšojedina područja u kojima bi ribolov bio dozvoljen, navodi Fiorenza Micheli sa Sveučilišta Stanford: "Kada se pred očima ima cjelovita slika, jasno je koliko je važno da se sada djeluje, i to mimo granica pojedinih ribolovnih područja, pojedinih službi i nacija. Postoje primjeri koji pokazuju da je tako nešto moguće i da se treba provesti."