1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Ugroženi ciljevi za zaštitu klime?

Oči stručnjaka i političara trenutno su usmjenere ka Kopenhagenu i predstojećoj konferenciji o klimi. No ukoliko se već sada ne postignu obvezujući ciljevi, navode zaštitari okoliša, prijete kobne klimatske promjene.

Suša

Nema zaštite bez sloge

Na konferenciji koja će biti održana od 7. do 18. prosinca trebao bi biti potpisan sporazum koji bi zamijenio Protokol iz Kyota. Prije nekoliko dana, nakon novog kruga pregovora u Barceloni, glavni pregovarač Europske komisije Artur Runge-Metzger morao je prenijeti loše vijesti: "U ovom trenutku sve upućuje na to da zasad ne postoje garancije koje će osigurati uspjeh konferencije u Kopenhagenu. Uvjeren sam kako u Kopenhagenu neće doći do potpisivanja sveobuhvatnog ugovora, kakav EU želi."

Ali tko će snositi troškove?

Simbol: auto, kineski prometni znakovi i ispušni plinovi

Ni SAD, Kina i Indija zasad nisu postavili jasne ciljeve

Europski povjerenik za zaštitu okoliša Stavros Dimas smatra kako to nije krivnja Europe, jer su Europljani dosad ispunili svoje ciljeve za zaštitu klime. U usporedbi s 1990. godinom, ističe Dimas, Europljani su na pravom putu da do 2012. smanje emisiju ugljičnog dioksida za osam posto, a možda čak i više. Do 2020. namjera je i smanjivanje plinova koji uzrokuju efekt staklenika za 20 posto, a ukoliko ostale velike države u tome sudjeluju, onda bi smanjenje moglo iznositi i 30 posto, uvjeren je europski povjerenik. No upravo su ostali, ističe on, dosad predstavljali problem.

"Europa je spremna uložiti svu svoju snagu, no konferencija u Kopenhagenu i borba protiv klimatskih promjena mogu biti uspješni samo ukoliko i naši partneri u industrijskom dijelu svijeta te zemlje u razvoju preuzmu svoj dio odgovornosti", kaže Dimas. Ni SAD, Kina i Indija zasad još nisu postavili jasne ciljeve za smanjenje štetnih plinova. Ukoliko Europa sama smanji emisiju, to neće imati velikog utjecaja, jer ona doprinosi samo mali dio klimatskom zatopljenju.

Ipak, ni sami Europljani nisu složni. Oni su u načelu spremni pružiti pomoć zemljama u razvoju da svoju ekonomiju prilagode tako da pozitivno utječe na klimu, no tko će u Europi snositi najveći trošak? Kada bi se išlo prema životnom standardu, onda bi zemlje koje su najduže članice EU-a trebale snositi najveće troškove. No kada bi se išlo prema onečišćenju, onda bi zemlje poput Poljske, sa svojim termoelektranama na ugljen i starom industrijom, trebale snositi najveći dio.

Rezultat konferencije: političko priopćenje?

Ispušni plinovi iz tvornice

Europa koja ima vodeću ulogu još nije postigla dogovor oko financiranja

Švedski ministar financija Anders Borg nedavno je morao priznati poraz: "Jedno treba biti jasno: razočaravajuće je to što se dosad nismo uspjeli dogovoriti oko pitanja financiranja. Kada se uzme u obzir da je Europa preuzela vodeću ulogu u zaštiti klime, vrlo je važno da idućih dana i tjedana postignemo i daljnje uspjehe." No čini se kako ti dani prolaze bez velikih uspjeha: neki šefovi vlada poput njemačke kancelarke Angele Merkel već su se priviknuli na pomisao da će konferencija u Kopenhagenu donijeti samo političko priopćenje. U tom slučaju to priopćenje onda treba biti pravno obvezujuće, zahtijeva Merkel.

Autor: Christoph Hasselbach / mlj

Odg. urednik: Anto Janković

Preporuka uredništva