1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

Ugovor za budućnost Europske unije

Njemački je parlament u četvrtak (24.4.) ratificirao Ugovor iz Lisabona. Ugovor, koji će od 2009. predstavljati temelj funkcioniranja Europske unije, na snagu će stupiti umjesto planiranog Ustava. Što on donosi?

Angela Merkel

Njemačka kancelarka Angela Merkel je "majka" kompromisnog rješenja iz Lissabona

Usvajanje Ustava su odbacili Nizozemci i Francuzi na referendumima 2005. Što točno stoji u Sporazumu iz Lisabona i po čemu se on razlikuje od izvornog prijedloga Europskog ustava?

Nakon dramatične sjednice šefova država i vlada zemalja članica Europske unije prije gotovo godinu dana, tadašnja je predsjednica Europskog vijeća, njemačka kancelarka Angela Merkel, javnosti prenijela da se klub 27-orice ipak uspio dogovoriti oko novog temelja zajedničkog rada EU-a: "Mi smo spriječili blokadu Unije, i na kraju nismo razočarali povjerenje građana. Mi smo spriječili podjelu Europske unije."

Zastave EU i Hrvatske

Bez Ugovora nema ni članstva Hrvatske u EU

Kompromis važan za Hrvatsku

Merkel je, kako se kasnije pokazalo, bila najzaslužnija za postizanje kompromisa. A kompromis je bio dogovor oko izrade dva nova ugovora. Jedan definira temelje Europske unije, a drugi definira način funkcioniranja Unije. Kompromis je važan prvenstveno za one zemlje koje još nisu članice EU-a: na primjer za Hrvatsku ili Tursku. Bez novog sporazuma niti jedna zemlja koja kandidira za članstvo ne bi mogla postati punopravnom članicom, naglasio je svojedobno Jo Leinen, predsjednik Ustavnog odbora Europskog parlamenta: "Europski parlament neće odobriti proširenje Unije ukoliko se ne podrži Sporazum. Rumunjska i Bugarska su bile zadnje dvije države koje su ušle u EU bez njega, odnosno na temelju Ugovora iz Nice. Za Hrvatsku, Makedoniju i neke druge će biti teško, vrlo teško postati članicama bez Ugovora."

Razlika između prvotno planiranog Ustava i novog Lisabonskog ugovora nema puno: u biti se promijenilo samo ime. Iz teksta je odstranjeno sve što podsjeća na državnost Unije, na primjer zastava, himna i dužnost ministra vanjskih poslova. Poboljšan je sustav glasovanja, kaže Elmar Brok, njemački zastupnik u Europskom parlamentu: "Zahvaljujući poboljšanim kriterijima odlučivanja u Vijeću, uvođenjem pravila o donošenju odluka većinom glasova i davanjem većih ovlasti Europskom parlamentu osigurano je efikasno djelovanje, ali i demokratiziranje Unije."

Jo Leinen

Jo Leinen

Cilj je efikasnije funkcioniranje Unije

Europska unija će s novim Sporazumom dobiti predsjednika s 30-mjesečnim mandatom, a planirano je i uvođenje svojevrsnog šefa diplomacije koji se službeno neće zvati "ministar vanjskih poslova" zbog britanskog i nizozemskog protivljenja. Smanjuje se broj članova Europske komisije, a maksimalni broj zastupnika u Europskom parlamentu se ograničava na 751. Odluke će se donositi jednostavnom većinom, a do 2016. svaka država može uložiti prosvjed protiv neke odluke i onda će se nju preispitati ukoliko taj zahtjev podrži još nekoliko zemalja. To pravilo je usvojeno na zahtjev Poljske.

Europski parlamentarci tvrde da je tekst Ugovora iz Lisabona prilično kompliciran te da će se, nakon što ga ratificiraju sve zemlje članice, morati izraditi i pojednostavljena verzija, koju će moći razumijeti i obični građani Europske unije. "Javnost mora shvatiti kako mi funkcioniramo", kaže njemački zastupnik Brok.

Elmar Brok

Elmar Brok

Rok za ratificiranje: kraj 2008.

Unatoč ustupcima koje su tražile (i dobile) neke zemlje još nije izvjesno hoće li se Ugovor ratificirati u svih 27 zemalja do kraja 2008. kako je to planirano. Britanski premijer Gordon Brown odbacuje ideju održavanja referenduma o Ugovoru u svojoj zemlji jer sluti da bi ga Britanci, veliki euro-skeptici, mogli odbiti. Neuspjeh Sporazuma si, međutim, Europska unije ne može priuštiti. U većini država će ratificiranje biti čista formalnost. Francuzi će ovaj put, poučeni lošim iskustvom s Ustavom od prije tri godine, odustati od referenduma, u Nizozemskoj i u Danskoj se još raspravlja o tom pitanju. Jedino je u Irskoj Ustavom propisano da se referendum mora održati.

Ukoliko sve bude teklo po planu, Ugovor iz Lisabona bi trebao stupiti na snagu uoči sljedeećih izbora za Europski parlament u lipnju 2009. (sm)

Preporuka uredništva