Udruga hrvatskih kockara brža od političara

"Za nas je to jedno priznanje da smo na pravom putu i da dobro radimo. Hrvatska slijedi na tom području regulativu Europske unije. I drago mi je da smo prva članica ove udruge izvan Unije te da smo mi kockari brži od političara", kaže Zorna Dimov predsjednik Hrvatske udruge automat klubova. Ukazao je da nije problem toliko suklađivanje hrvatskih zakona s europskim već ističe da su recesija i zakon o zabrani pušenja pokosili branšu.

Pad prometa zbog zakona o zabrani pušenja

"Po broju stanovnika, imam manje mašina nego Mađarska ili Italija koja doduše ima specifične zakone. U usporedbi s zemljama u baltičkom okruženju daleko smo ispod prosjeka. U Hrvatskoj još ima prostora, a ima oko 250 do 260 klubova gdje je zakonski minimum 30 strojeva, gdje se organiziraju igre na sreću", priča Dimov te ukazuje na probleme: "Situacija je vrlo teška, bez obzira na broj mašina i odnos stanovništva, uvelike smo pogođeni zakonom o pušenju i općom recesijom." Sve se poklopilo jedno s drugim, kaže Dimov, početkom svibnja kada je na snagu stupio zakon o zabrani puštenja uvelike je pao promet, a od siječnja je ionako pao promet za 30 posto. Na sreću, dodaje, kuna je stabilna pa nekako uspijevaju, ali ukupan pad prometa je veći od 50 posto.

Na pitanje postoje li nekakve mogućnosti da hrvatska udruga automat klubova utječe da se na mjestima gdje se ne služi hrana ipak dopusti pušenje, kao što je to u nekim zapadnoeuropskim zemljama, Dimov je konstatirao: "Nažalost zakon je apsolutno neselektivan, to znači, primjenjuje se za sve. Nema izuzetaka, čak niti za Hrvatsku lutriju. Mali ugostitelji su doslovno na koljenima", kaže Dimov i dodaje kako s jedne strane udruga ima potporu ministarstva financija dok je s druge strane ministarstvo zdravstva odredilo neselektivan zakon. "Ne možemo kao u drugim zemljama odrediti pušačke i nepušačke lokale. U prostorijama se mogu staviti kabine za pušenje, ali one su vrlo nepriklade, a često puta nema ni mjesta. Trenutno imamo zaista velikih problema", priča Dimov.

Ovisnost o igrama na sreću

Dok u mnogim europskim zemljama postoje upozorenja prije i poslije spotova i reklama za igre na sreću, u Hrvatskoj se upozorava samo na ulazu u klubove. "U Hrvatskoj postoji ‘responsable gaming’ koji je prisutan u većim klubovima i na svakom koraku, primjerice u Admiral klubovima ili klubovima Hrvatske lutrije. Postoje brošure o odgovornom igranju i o rizicima kockanja, postoje udruge. Pratimo na tom području europske trendove. Nesporno je da postoje ovisnici, ali postoji i pomoć ovisnicima, a na koncu to je privatni izbor", kaže predsjednik Hrvatske udruge automat klubova Zoran Dimov. U Hrvatskoj se 50.000 građana vodi kao patološki ovisnici dok je 230.000 blizu tom stanju, a u načelu gotovo svaki drugi građanin Hrvatske igra na sreću.

Broj automata, godišnji promet i porezi?

Prema podacima ministarstva financija RH promet u casinima u Hrvatskoj je 2008. bio nešto manji i iznosio oko 330 milijuna kuna, a kroz blagajne automat klubova je u 2008. prošlo gotovo 970 milijuna kuna. "Država ubire veliki porez. Svaki klub plaća unaprijed godišnje 300.000 kuna, a to je oko 40.000 eura paušale, plaća se porez na osnovi ostvarenih rezultata iz prošlih mjeseci od 25 posto i na kraju godine 20 posto kao i sve druge firme". No, Dimov je ukazao na još jedan podređeni položaj ove branše: "Nažalost nismo u sustavu PDV-a, a to znači da na sav uvoz opreme sebi ne možemo odbiti pretporez. Uvjeti su vrlo teški. U Hrvatskoj postoji oko 8.000 mašina." On dodaje kako se brojka možda čini velika, ali upozorava da su najmovi skupi, a država ubire veliki dio ‘vrhnja’ - ukratko, sve je teže u igrama na sreću.

On je ukazao na dobru suradnju branše s državom, ali da država u kriznim vremenima pokušava dodatnim porezima povećati svoj prihod, pa je tako uvelike pogođena i branša automat klubova. "Nije da uvijek nas slušaju, ali možda ćemo članstvom u EUROMAT-u dobiti dodatnu snagu, ali to ne želimo iskoristit da bi smo ostvarili veći promet, već da jednostavno opstanemo u ovim teškim trenucima."

Uloga igara na sreću u hrvatskoj turističkoj ponudi

"Turistička ponuda je ograničena. Izdaju se uglavnom godišnje koncesije, jer su sezonske koncesije skupe i koštaju kao pola godišnje. Skupa je nabava opreme i tako nešto sebi mogu dozvoliti samo velike firme." Dimov kaže kako postoji nekoliko casina na jadranskoj obali, ali ne radi se o velikoj ponudi, a niti država nema sluha za kraće periode ponude i bitno smanjenja cijena koncesije.

Igre na sreću prisutne su u automat klubovima, priča on, ljudi rado dolaze, ali ograničena je ponuda na veća mjesta i lokacije gdje se iplati raditi i zimi, dok su manja mjesta ograničena na kratku sezonu, a to nije isplativo.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Odg. ur.: Marijana Ljubičić