Ubojica traži odštetu za pretrpljenu duševnu bol

27. rujna 2002. je student prava Magnus Gäfgen oteo maloga Jakoba. Poznavao je njegovu sestru, a i njezinog 11-godišnjeg brata, djecu iz frankfurtske bankarske obitelji Metzler. Motiv mu je bio - pohlepa. I on je htio pripadati dobrostojećim frankfurtskim krugovima, ali za to mu je trebao novac koji nije imao. Nakon što je oteo malog Metzlera, zadavio ga je u svom stanu i zatražio od njegovih roditelja milijun eura otkupnine. No, plan mu nije uspio. Nakon primopredaje novca, policija ga hvata. Kako ne daje jasne navode, istražitelji se nadaju da je dječak još živ. Tadašnji zamjenik šefa frankfurtske policije Wolfgang Daschner prijeti Gäfgenu tijekom ispitivanja i potrage za dječakom da će mu biti "nanesena bol". Policija na kraju otkriva leš dječaka i sud Magnusa Gäfgena osuđuje u lipnju 2003. na doživotni zatvor i ustanovljava posebno težak zločin što osuđeniku onemogućuje da izađe iz zatvora nakon 15 godina. Ubojica maloga Jakoba će desetljećima ostati iza rešetaka.

U zatvoru Gäfgen završava studij prava, a u ožujku ove godine traži pred sudom 10.000 eura obeštećenja za pretrpljenu duševnu bol i odštetu u nepoznatoj visini zbog prijetnji koje su mu izrečene da bi se spasio mali Jakob. Ovoga četvrtka (4.8.) očekuje se presuda.

Gäfgen ima šanse

Teoretski bi ona mogla biti u korist Gäfgena, smatra Gerhard Wagner, profesor za njemačko, europsko i međunarodno privatno pravo Sveučilišta u Bonnu. U prilog osuđenom ubojici govori jedna od temeljnih postavki njemačkog prava, a ona je da svaki osuđeni počinitelj kažnjivog djela mora doduše odslužiti svoju kaznu, ali da to pritom ne znači da gubi sva svoja ostala prava. Kao primjer Wagner navodi slučaj jednog osuđenika koji je bio kućevlasnik: iako je osuđen zbog ubojstva, imao je pravo na najamninu od svog posjeda.

Kad bi, dakle, sud ustanovio da je Magnusu Gäfgenu nanesena psihička ili fizička šteta protuzakonitim djelovanjem policijskih službenika, on bi imao pravo na obeštećenje.

Upitno je, međutim, je li Gäfgen to uspio dokazati. On tvrdi kako mu je jedan istražitelj koji ga je ispitivao došao "opasno blizu" i kako mu je rekao da je jedan specijalist u helikopteru na putu u policijsku postaju koji će mu nanijeti bol kakvu još nije doživio. On ga je, navodno gurao, udarao dlanom, drmusao i pritom mu lupao zatiljkom u jedan zid. Jedan sud je već donio presudu prema kojoj su se istražitelji u ispitivanju služili protuzakonitim metodama. I zamjenik šefa policije Daschner i još jedan istražitelj su priznali da su prijetili Gäfgenu i osuđeni su na novčane kazne. Pitanje je, međutim, može li tužitelj dokazati da mu se doista toliko prijetilo koliko tvrdi. Pravni stručnjak Wagner ne vjeruje da je svota koju traži Gäfgen realna: udarci dlanom po nadlaktici sigurno ne mogu biti razlog za 10.000 eura odštete, kaže on. A i činjenica da je otmičar morao samo nekoliko sati živjeti u strahu od "boli" vjerojatno će umanjiti tu svotu, argumentira dalje.

Krajnje neukusan zahtjev

Zanimljivo je i da roditelji ubijenog dječaka mogu, prema njemačkom pravu, tražiti obeštećenje za pretrpljenu duševnu bol samo ako dokažu da im je gubitak sina izazvao zdravstvene tegobe. Sama činjenica da su izgubili sina nije dovoljna. Pa čak kada bi to i dokazali, imali bi pravo na relativno malu svotu u usporedbi, recimo, sa SAD-om. Wagner navodi primjer troje djece koju je ubio jedan pijani vozač. Njihovi roditelji su dobili oko 60 tisuća eura - oko 20 po djetetu. No, obitelj Metzler ionako ne želi novac, pa nisu niti podigli odgovarajuću tužbu.

Vrlo je zanimljivo i pitanje: kakvu poruku bi u javnost odaslala eventualna presuda u korist ubojice? Pravni stručnjak Wagner priznaje da je Gäfgenov zahtjev više nego neukusan, ali podsjeća da se njemačko pravo zasniva na stavu da se jedna osoba ne može "prokleti" za sva vremena, već da se svakome mora suditi za pojedina djela prema postojećim zakonima koji za njih vladaju. I toga bi se, smatra on, trebalo i dalje držati, pa makar od toga u pojedinim slučajevima profitirale i ubojice poput Magnusa Gäfgena.

Autorica: Daphne Grathwohl (dd)
Odg. urednik: Anto Janković