1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

Ubojica Olofa Palmea i dalje nekažnjen?

Tko je ubio Olofa Palmea? Na to pitanje, čak i 20 godina nakon ubojstva švedskoga premijera još uvijek nema odgovora.

O. Palme, ubijen u Stockholmu 28. veljače 1986.

O. Palme, ubijen u Stockholmu 28. veljače 1986.

Palme se te večeri, 28. veljače 1986., oko ponoći vraćao sa suprugom kući nakon kina, i to, kako je svojedobno u Švedskoj bio običaj, bez pratnje tjelohranitelja. Odjednom je pogođen u leđa hicem ispaljenim iz neposredne blizine. Atentator je uspio pobjeći.

Njegovo ubojstvo izazvalo je zgražanje u cijelome svijetu – socijaldemokrat Palme uživao je veliki ugled ne samo u Švedskoj. Zalagao se za Europu koja bi bila bez nuklearnog oružja, a u znatnoj je mjeri sudjelovao u formiranju tada još poznatije švedske države blagostanja. Istraga koja je uslijedila ostala je bez rezultata. Posebno istražno povjerenstvo švedskog parlamenta policiju je čak optužilo da je počinila teške greške. Nakon gotovo tri godine konačno je uhićen Christer Pettersson. Osuđen je na doživotnu zatvorsku kaznu, ali je 1989. ipak oslobođen svih optužaba, jer policija nije uspjela pronaći oružje kojim je počinjen atentat. Slučaj Palme službeno je se i dalje vodi neriješenim.

Za obitelj Palme ubojica je Pettersson

«Iza ovog atentata krije se profesionalni ubojica, tko je on i je li imao koga iza sebe, za sada još ne znamo» - to je kratko nakon ubojstva premijera Olofa Palmea izjavio policijski glasnogovornik.
Za razliku od istražitelja, za obitelj Palme slučaj je riješen: njegova udovica i trojica sinova drže da je ubojica Christer Pettersson, labilni alkoholičar, u čijem dosjeu stoji pedesetak kaznenih djela, među inima i za ubojstvo iz nehata i zlostavljanje. Presuda prema kojoj je trebao do kraja života provesti u zatvoru na višoj je instanci ukinuta zbog greške u procesu, a Pettersson je postao medijska zvjezda koja čas priznaje, a čas poriče da je ubio Olofa Palmea.
U rujnu 2004. dopremljen je u bolnicu s teškim ozljedama glave i više se nije probudio iz kome. Nekoliko tjedana ranije preko jednog bulevarskog lista zatražio je kontakt s Palmeovom obitelji, navodno, kako bi se ispričao. Do susreta nije došlo, jer je tada 57-godišnji Pettersson odbijao priznati ubojstvo. Za Mortena Palmea, jednog od sinova ubijenog premijera, slučaj je već prije puno godina riješen: «Istražitelji su pretpostavljali da je Pettersson bio nešto poput hodajuće bombe koja samo što nije eksplodirala. Stalno je ulazio u sukob sa zakonom i pravosuđem i ubojstvom mojega oca htio se osvetiti za brojna šikaniranja. Uvjeren sam da je Christer Pettersson taj koji je kriv. No, ipak bih rado doznao kako je došao do oružja i što ga je stvarno ponukalo na to.»

Sumnjalo se na sve

Špekulacije koje su uslijedile izravno nakon atentata išle su u mnogim smjerovima: sumnjalo se na unajmljene plaćenike Homeinijevog režima u Iranu, južnoafričke rasiste, izraelski Mossad, američku CIA-u, međunarodni lobby vojne industrije, kurdske pobunjenike. Je li nalog za ubojstvo stigao iz Kremlja ili je ono bilo urota švedske policije, u koju se infiltrirala radikalna desnica?
Sve što ima veze s ubojstvom Olofa Palmea pohranjeno je u bezbrojnim zelenim registratorima, a čak i 20 godina kasnije stižu informacije i indicije. Kriminolog i publicist Leif Persson u svojoj najnovijoj knjizi zastupa prilično smjelu tezu kako je premijer bio žrtva intrige u vlastitoj zemlji, jer je htio reducirati tajne službe i policijski aparat. U svakom slučaju je istraga bila apsolutno šlampava i neprofesionalna, smatra Persson: «Mjesto zločina nije dobro istraženo, nisu se ispitali stanovnici. U prvih nekoliko sati dobre su šanse da će se pronaći počinitelja, ako se saslušaju svi koji su bili na licu mjesta. Kasnije su istragu preuzeli oni koji nemaju ni najmanje pojma o policijskom radu. Vrlo tragična priča.»

Povijest se (gotovo) ponovila

Sedamnaest godina nakon atentata na Palmea Šveđane je šokiralo još jedno umorstvo: 10. rujna 2003. u jednoj je robnoj kući izbodena Anna Lindh, ministrica vanjskih poslova, koju je Olof Palme nadahnuo da krene u politiku. Ni ona nije imala svog tjelohranitelja. I ona je bila poznata po angažmanu za mir i suživot. Omiljena je političarka vrlo brzo nakon toga umrla, no ovoga je puta ubojica odmah pronađen.
A kako ubojica Olofa Palmea, ako još uvijek živi, za pet godina ne bi mogao nekažnjeno šetati na slobodi, švedska vlada namjerava produžiti rok zastare za ubojstvo, koji danas iznosi 25 godina.