1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

Ubijanje u ime pravde?

U 32 američke savezne države moguće je izvršavanje smrtne kazne. Ali, broj protivnika raste. Dok u Georgiji i Floridi predstoje smaknuća u Washingtonu se prosvjeduje protiv takve, konačne i nepovratne kazne.

Kristin Froehlich se bori sa suzama dok priča o ubojstvu njezinoga brata Davida. Prošlo je već 19 godina otkako je Davida i četiri njegova prijatelja ubio njihov stanodavac u američkoj saveznoj državi Connecticutu. Kristin Froehlich je i danas teško pričati o tomu. Ali, danas mora naći prave riječi. Ona je doputovala u Washington D.C. samo kako bi pričala o svojim iskustvima. O osjećaju bespomoćnosti. O tuzi. I o smrtnoj kazni.

Kristin Froehlich

Kristin Froehlich

"Žrtvama su potrebna druga sredstva kako bi njihove rane zacijelile i kako bi mogle nastaviti živjeti, a ne smaknuće ili smrtna presuda", kaže ona. Ova socijalna radnica se obraća skupini demonstranata koji glasno odobravaju njezine riječi. Kristin Froehlich se nalazi na stubama Vrhovnog suda SAD-a. To je jedina ustanova na razini SAD-a koja može ukinuti sve smrtne presude. Predsjednik u posebnim slučajevima ima pravo pomilovati neke osuđenike. U Sjedinjenim Državama je smrtna kazna stvar saveznih država. U Delawareu, u kojem živi Kristin Froehlich, izvršenje smrtne kazne je dopušteno. Zasad.

Više kritika i zabrana

Jer, broj kritičara smrtne kazne stalno raste. Prema najnovijem ispitivanju javnog mnijenja Centra Pew Research još uvijek se 55 posto Amerikanaca izjašnjava za smrtnu kaznu. Ali, to je znatno manje nego u 1990-im godinama. Tada ju je zagovaralo 78 posto građana. Istovremeno raste broj država u kojima je smrtna kazna zabranjena. U proteklih sedam godina smrtnu kaznu su ukinuli New Jersey, New Mexico, Illinois, Connecticut i Maryland. U nekima su predviđeni referendumi, primjerice u Coloradu, Kaliforniji i Delawareu. Za Abrahama Bonowitza je to dobar znak.

Abraham Bonowitz

Abraham Bonowitz

Bonowitz pripada odboru "Abolition Action Committee" koji se zauzima za zabranu smrtne kazne u SAD-u. Dosad se izvršenje smrtne kazne prakticira još u 32 američke savezne države. Iduća smaknuća planirana su za 10. srpnja u Georgiji i Floridi. Smaknuti bi trebali biti Tommy Lee Waldrip i Eddie Davis. Obojica su osuđena za ubojstva početkom 1990-ih godina - Waldrip za ubojstvo muškarca koji je htio svjedočiti protiv njegovoga sina, Davis za ubojstvo jedanaestogodišnje kćeri svoje bivše životne suputnice.

Ranije je Bonowitz takve mjere smatrao legitimnim. Ali, ovaj republikanac je u međuvremenu promijenio mišljenje. Postao je protivnik smrtne kazne. "Jednom sam shvatio da se ne može sve ubojice smaknuti. Ali, kako odlučiti kojega kriminalca treba smaknuti? Primijetio sam da najčešće odabiremo ljude koji su siromašni, koji si ne mogu priuštiti odvjetnika, koji su ubili nekoga bjelca." To nije imalo veze s pravdom.

"Gladovati za pravdu"

Abraham Bonowitz na sebi ima bijelu majicu na kojoj je slika američkog Vrhovnog suda. Na leđima mu je natpis "Gladovati za pravdu". Upravo to ovaj aktivist čini u Washingtonu. Svake godine početkom srpnja dolazi u američki glavni grad i nekoliko dana posti. Postavi informativne ploče i pokušava senzibilizirati ljude za tu temu. Među ostalim izlaganjima i govorima kao što je ovaj Kristin Froehlich. "Sve više ljudi se ne osjeća dobro zbog postojanja smrtne kazne", kaže on. "To ne znači odmah da su protiv nje. Ali, ako im se ponude alternative, recimo doživotnu zatvorsku kaznu, onda daju prednost toj mogućnosti."

Sarah Croft

Sarah Croft

Jedan od razloga rasta nepovjerenja je broj krivih presuda, kaže Sarah Croft iz neprofitne organizacije "Equal Justice USA". Ona se priključila demonstrantima pred Vrhovnim sudom. "Ima sve više priča o ludima koji su nevini osuđeni na smrt i onda ipak oslobođeni", kaže Croft. Organizacija "Death Penalty Information Center" polazi od toga da trenutno imaju 144 slučaja u kojima postoje dokazi krive presude. A broj nevinih koji sjede u zatvorima je puno veći, kaže Sarah Croft. Ona se nada da će ovakve informacije pomoći da se pučanstvo okrene protiv smrtne kazne.

Koja je svrha smrtne kazne?

Nekoliko metara od demonstranata stoji Eric Christiansen. Ovaj inženjer iz Teksasa je na obiteljskom izletu u Washington i ne može razumjeti argumente protiv smrtne kazne. "Ja sam za smrtnu kaznu. Jedino bih želio da ona više djeluje kao zastrašujuća mjera", kaže ovaj 44-godišnji republikanac.

Jacob i Trent Sullic

Jacob i Trent Sullic

On nije jedini koji tako misli. "Mora se misliti na obitelji ubijenih", kaže 18-godišnji Jacob Sullic. "Ako oni žele smrtnu kaznu moraju dobiti to pravo." Njegov stariji brat Trent misli slično. "Ja ne bih rado bio čovjek koji pritisne dugme i drugoga ubije. Ali, ako je netko ubio člana moje obitelji, onda vjerojatno ne bih oklijevao."

Oklahoma, iz koje braća potječu, postala je poznata ove godine po neuspjelom smaknuću. Otrovna smjesa nije djelovala, osuđenik se mučio više od 40 minuta. Slučajevi kao ovaj promijenili su stajališta Amerikanaca, smatra Sarah Croft. "Rasprava je krenula s neuspjelim smaknućem. I ona je omogućila mnogim ljudima da javno iznesu svoje rezerve." Primjerice, na informacijskom štandu Abrahama Bonowitza.

Demonstranti pred američkim Vrhovnim sudom

Demonstranti pred američkim Vrhovnim sudom

Pobjeda za 15 godina

Bonowitz smatra da će ove godine puno više ljudi nastojati razgovarati o tomu nego inače. to ga ohrabruje za budućnost. "Za deset do 15 godina će toliko saveznih država ukinuti smrtnu kaznu da će Vrhovni sud morati djelovati." Tako je bilo i s izvršavanjem smrtne kazne nad maloljetnim osobama, kaže on, napominjući da je to od 2005. zabranjeno. "Mi činimo samo male korake. Ali, mi ćemo pobijediti." A do tada Bonowitz namjerava svake godine postiti u Washingtonu.

Preporuka uredništva