1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

U Zagrebu otvorena "mašinerija za izlaganje"

12. prosinca 2009

Najveća investicija u kulturi od osamostaljenja Hrvatske vrijedna više od 400 milijuna kuna svečano je otvorena u Zagrebu. Naime, riječ o novoj zgradi Muzeja suvremene umjetnosti, koja nikoga ne ostavlja ravnodušnim.

https://p.dw.com/p/L0tO
Foto: Museum für Gegenwartskunst Zagreb

55 godina nakon osnutka, 10 godina nakon raspisivanja natječaja i 6 godina od početka radova konačno je otvorena nova zgrada Muzeja suvremene umjetnosti u Zagrebu. Projekt je to koji ne samo da Hrvatsku i njezin glavni grad smješta na prominentnu poziciju europskog kulturnog zemljovida, nego mijenja i gradsku matricu. Zgrada se nalazi "preko Save", u Novom Zagrebu.

Stotine umjetnika, ljubitelja umjetnosti i zainteresiranih građana, ali i mnogi političari i gospodarstvenici te ministri kulture iz zemalja regije okupili su se na svečanom otvorenju najvažnijeg kulturnog projekta u novijoj hrvatskoj povijesti.

"Htio sam napraviti mašineriju za izlaganje umjetnosti"

Museum für Gegenwartskunst in Zagreb Kroatien Flash-Galerie
Vinko Penezić i Krešimir Rogina - “Tko se boji vuka još u digitalnoj eri?“Foto: Museum für Gegenwartskunst Zagreb

Uz ispaljivanje raketa, goste je tako dočekivao i ansambl udaraljkaša Bing Bang, a nakon prigodnih govora premijerke Kosor i gradonačelnika Bandića pojavila se 18-metarska gumena cijev - rad umjetnika Gorkog Žuvele - koja je pronošena kroz muzej. Ansambl Cantus svirao je djela Johna Cagea, nastupio je i trio Matije Dedića, a slavlje se nastavilo i izvan muzeja gdje se uživalo uz glazbu i projekcije na pročelju zgrade.

"Baš razmišljam kako mi je drago što postoje ovakvi noviteti i jako mi je drago da se kod nas događa tako nešto“, rekla je jedna gospođa. Ipak, nisu svi jednako oduševljeni: "Meni osobno ne znači puno jer nisam opsjednut umjetnošću, ali je prekrasno vidjeti takvu lijepu i suvremenu građevinu“, ispričao je jedan od mnogobrojnih prolaznika koji su došli baciti oko na novu situaciju u "kvartu“.

Kuća za umjetnost

Museum für Gegenwartskunst in Zagreb Kroatien Flash-Galerie
Željko Jerman - “Moja godina 1.1.1977. - 31.12.1977.“Foto: Museum für Gegenwartskunst Zagreb

Među najponosnijima je na dan otvorenja zasigurno bio Igor Franić, arhitekt koji je projektirao zgradu čije obrise čini prepoznatljiv Kniferov meandar. Franić je, ipak, pozornost želio dati prije svega umjetničkim djelima i njihovom odnosu s prostorom:

"Bio bih sam sebi kontradiktoran kada bih počeo objašnjavati arhitekturu - ispreplitanje unutarnjih i vanjskih prostora, kontinuitetu visokog i niskog izložbenog prostora", komentirao je Franić koji je od početka projekta napominjao da mu je želja i cilj napraviti kuću koja će isključivo i prvenstveno služiti umjetnosti i svim svojim dijelovima tome biti podređena. "Nisam želio napraviti objekt-zgradu, nego mašineriju za izlaganje umjetnosti, okvir za umjetnost i prašinu u kojoj će se umjetnost dogoditi.“

Veliki interes izazvao "Dvostruki tobogan"

Veliki interes izazvao "Dvostruki tobogan"

Museum für Gegenwartskunst in Zagreb Kroatien Flash-Galerie
Muzej suvremene umjetnostiFoto: Museum für Gegenwartskunst Zagreb

Novi se muzej prostire na više od 14 tisuća četvornih metara, od toga se na 5 tisuće nalazi sam postav koji obuhvaća gotovo 600 eksponata podijeljenih u 5 cjelina zajednički nazvanih "Zbirke u pokretu“. Koncepcija autora postava Nade Beroš i Tihomira Milovca bila je upravo suprotna konvencionalnom prezentiranju povijesti umjetnosti. “Željeli smo prepoznati vrijeme u kojem živimo i na taj način posjetiteljima približiti i zbirku i umjetničko djelovanje. Postavili smo se u poziciju medijatora, a ne nekoga tko docira“, objašnjava Milovac dodajući da se postav sastoji od pet velikih izložbi koje tematiziraju i problematiziraju neke od fenomena zadnjih 50 godina.

'Umjetnost o umjetnosti', 'Umjetnost kao život', 'Projekt i sudbina', 'Riječi i slike' i 'Velika enigma svijeta' nazivi su spomenutih cjelina u kojima će posjetitelji pronaći iznimno vrijedne radove koji su određivali suvremenost umjetnosti.

Od Knifera i Vanište, ostvarenja nastalih kroz djelovanje grupa Gorgona, Exat 51 ili Grupe šestorice, preko Brace Dimitrijevića, Sanje Iveković ili Dalibora Martinisa do cjelokupnog ateljea Ivana Kožarića koji je prenesen u muzej. Tu su dakako i radovi glasovitih stranih umjetnika poput Jana Fabrea ili Josepha Beuysa, a još danima uoči otvorenja veliki je interes izazivala instalacija "Dvostruki tobogan“ belgijanca Carstena Höllera, koja dominira bočnom vizurom muzeja.

Museum für Gegenwartskunst in Zagreb Kroatien Flash-Galerie
Carsten Höller - “Dvostruki tobogan“Foto: Museum für Gegenwartskunst Zagreb

Otvorenje novog Muzeja suvremene umjetnosti izniman je doživljaj i za struku i za publiku, pa stoga i ne čudi s koliko su entuzijazma djelatnici muzeja radili na pripremama. Kustosica Lejla Topić tako priznaje da neke radove prvi puta vidi, jer su bili čuvani u depoima: "To možda zvuči kao otrcana fraza, ali ovo je stvarno veliki događaj, ja sam studirala povijest umjetnosti nemajući uopće predodžbu kakva zapravo remek-djela čuva Muzej suvremene umjetnosti.“

Uz brojna remek-djela, novi je MSU poseban i po izuzetno bogatom popratnom sadržaju - multimedijalne dvorane, predavaonice, pa čak i TV studio u kojem će se producirati i neki novi muzejski eksponati.

Autor: Vid Mesarić, Zagreb

Odg. ur.: Marijana Ljubičić