1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

U Tuzli valjda i gore nego u Pekingu

Po gospodarstvu se Bosna i Hercegovina ne može niti mjeriti sa Kinom, ali može - po zagađenosti zraka. Najgore je u Tuzli, a makar je i Europa spremna pomoći, bolje će možda biti tek nakon 2017.

Mnogi na zapadnom Balkanu se ovih dana guši se u smogu kad i građani lože svoje domove sa čim stignu. A Tuzla, grad na sjeveroistoku Bosne i Hercegovine, na neslavnom je vrhu po zagađenosti zraka možda ne samo u Europi nego i šire od toga. Od bolesti grla i respiratornih organa obolijevaju mnogi, a najčešće djeca. Tako je već desetak godina, ali konkretni projekti unapređenja kvalitete zraka u BiH očekuju se tek u razdoblju od 2017. do 2027. godine.

Prema službenim podacima, u Tuzli živi 50.000 kućanstava od kojih se samo njih 22.000 grije toplovodima iz Termoelektrane Tuzla. Ovaj energentski gigant godišnje sagori oko 3,8 milijuna tona ugljena, a u zrak šalje oko 53.000 tona sumpornog dioksida (SO2). Zagađenju zraka pridonose i drugi industrijski pogoni u Tuzli i obližnjem Lukavcu, ali i vozila u prometu i kućanstva do kojih ne dopire toplovod.

Bosnien Herzegowina Luftverschmutzung Ivan Paligoric

Ivan sad živi u Frankfurtu i već je zaboravio kako je to u Tuzli

Petnaestogodišnji Ivan Paligorić sa roditeljima živi u Frankfurtu. Rođen je u naselju Husino pored Tuzle, ali je obitelj već odavno otišla u Njemačku "trbuhom za kruhom". Ovih dana su se vratili u rodni kraju da sa bakom i djedom proslave Božić. Ivan kaže da voli ovdje doći, ali priznaje da u neposrednoj blizini Termoelektrane Tuzla ima problema sa disanjem.

"Zrak je mnogo drugačiji nego tamo gdje živimo. Ne sjećam se kako je to ovdje bilo ranije, ali sad vidim da i djed i baka imaju problema. Tako je mnogim građanima i ne znam kad će se to promijeniti. Svake godine dolazimo u posjet obitelji. Za ovaj Božić je sunčano i nije baš tako strašno kako zna biti“ kaže nam Ivan.

Sjeća se magle, ali ne i ovakvog zagađenja

Bosnien Herzegowina Luftverschmutzung Edin Dracic

Edin Dračić se sjeća magle, ali ne i tolikog zagađenja

Ni prosinačko sunce ne uspijeva poboljšati vidljivost u gradu okovanom smogom. Građani Mjesne zajednice Bukinje nedavno su zatražili od Civilne zaštite 3.000 maski da bi se zaštitili od zagađenja. Ekolozi tvrde da su maske samo zaštita od posljedica, ali da treba rješavati uzroke ovakvog stanja. Međutim, iako upozoreni, mnogi građani se ne odriču šetnje centrom Tuzle. Edin Dračić (61) kaže za sebe da ne spada u rizične skupine.

„Svi smo iznenađeni i šokirani. Pamtim iz prošlih vremena da su bile magle, ali nikada nije bila ovakva zagađenost. Moja unučad su ovih dana bolesna i kažu mi da je to od zagađenog zraka. Što reći? Čekamo da se nešto riješi i to bi morali učiniti mjerodavni. Termoelektrana se pravda, ne znam sa koliko razloga, ali i građani lože svašta. Čak i Solina, koja je uvijek bila čista, sad to više nije. Mislim da se ovo mora sistemski rješavati,“ kaže Dračić.

Proglasiti izvanredno stanje

Maksimalna dozvoljena razina sumpornog dioksida je 350 mikrograma po kubičnom metru, a kad dosegne vrijednost od 500 μg/m3 to je već za uzbunu. Tuzla u decembru 2015. prosječno bilježi 600, a prije nekoliko dana zabilježila je čak 1000 mikrograma SO2 po kubičnom metru zraka. Enormna je i količina čvrstih čestica u zraku, izuzetno opasna za bronhije i druga oboljenja. U Europi je maksimalna dozvoljena razina 60 po kubičnom metru, a u Tuzli se bilježi 500 i 600. Džemila Agić, direktorica Centra za ekologiju i energiju Tuzla, kaže da zbog toga treba proglasiti izvanredno stanje u ovom gradu.

Bosnien Herzegowina Luftverschmutzung Tuzla

I građani u peći 'guraju sve i svašta', ali i termoelektrana daleko premašuje dozvoljene vrijednosti.

„Kad je u pitanju sumporni dioksid, najveći zagađivači su industrija i termoelektrana. U ovom mjesecu zagađenost zraka je kontinuirana i time bi se trebale baviti nadležne inspekcije. Međutim, niko ništa ne poduzima. Iznenađuje me da Vlada Tuzlanskog kantona šuti i kao da čekaju da se sve samo od sebe riješi,“ kaže Agić istaknuvši da postoje analize okoliša koje potvrđuju da se tamošnje tvornice i pogoni ne pridržavaju okvira kakve su određene dozvolama za rad koje imaju.

Bosnien Herzegowina Luftverschmutzung Dzemila Agic

Džemila Agić smatra: treba proglasiti izvanredno stanje

„Kao da im se prešutno pušta da rade kako žele. Treba znati da četiri termoelektrane u BiH čine štetu okolišu u iznosu od 2,2 milijarde eura godišnje. Zakonodavna i izvršna vlast šute i kao da se ne smatraju odgovornim. Utješno je to da je Energetska zajednica prepoznala ovaj problem pa iz EU vrše pritisak na predstavnike vlade i Elektroprivredu u BiH da smanje zagađenje u slijedećih 10 godina. Usvojen je Nacionalni plan za smanjenje emisija (NERP) i njegova implementacija počinje 2017. godine. Novac će stizati iz europskih fondova, samo treba izraditi odgovarajuće projekte,“ kaže Džemila Agić.

Preporuka uredništva