U svijetu manje "klasicnih" ratova

2003. godine u svijetu je vodjeno ili se vodi cetrnaest ratova i samo jedan jedini bio klasicni sukob izmedju drzava - onaj iracki. To su pocetkom tjedna objavili strucnjaci heidelberskog Instituta za istrazivanje medjunarodnih sukoba. Svih ostalih 13 ratova vodi se izmedju naroda i interesnih skupina unutar jedne drzave. Ukupno je zabiljezeno osamdeset oruzanih sukoba, dok je 138 konflikata koji su nastali zbog granicnih prijepora ili u borbi oko prirodnih resursa proslo bez upotrebe nasilja. Vecina ratova vodi se u Africi, kao i prijasnjih godina, ukupno sedam: u Burundiju, Centralnoj Afici, dva sukoba u Demokratskoj Republici Kongo, u Obali bjelokosti, Liberiji i Ugandi. U Aziji je zabiljezen jedan rat, u Indoneziji, ali na tom je kontinentu zariste deset "ozbiljnih kriza" u kojima je sustavna uporaba nasilja manja nego u ratovima. U usporedbi s 2002. broj ratova ove je godine znatno manji, ali buduci da se mijenja priroda i sredstva kojima se vode ratovi i ostali oruzani sukobi, medjunarodna se zajedinca nalazi pred problemom kako na njih reagirati, istice Tanja Börzel, strucnjakinja za medjunarodnu politiku. Afganistan i Irak pokazuju: medunarodni terorizam dodatno je novi razlog za vodenje ratova. "Državene napadaju druge više zato kako bi ih osvojile ili kako bi se protiv te države izborile za bilo kakve ciljeve. One interveniraju u nekoj državi zato jer nije voljna ili nije u stanju uhvatiti se u koštac s prijetnjom koja proizlazi s njezina podrucja." kaže Börzel i istodobno naglašava: "Za Amerikance je ocito sasvim legitimno da se, ako se mora, demokracija iznudi i bombama. Europljani primjenu vojne sile još uvijek smatraju posljednjim sredstvom."