1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

U Svetoj zemlji je i papino hodočašće politika

U Jeruzalemu više nema otvorenih prosvjeda ortodoksnih židova protiv posjete Pape koje počinje ovog vikenda, ali nepovjerenje se i dalje osjeća. Papa Franjo pak ponavlja kako dolazi samo da bi molio za mir.

default

Papa Franjo

Posjet pape Franje Bliskom istoku (24.-26.5.) je tek drugi odlazak u inozemstvo ovog Pape - nakon puta u Brazil. Makar je najavljen kao "hodočašće Svetoj zemlji", jasno je da je na tom području baš sve politika. Bilo da je riječ o posjeti mjesta krštenja Krista na ušću rijeke Jordan u istoimenoj muslimanskoj državi gdje će se susresti i s izbjeglicama iz Sirije, pa do osjetljive ravnoteže odnosa u samom Izraelu s palestinskim stanovništvom. Jer u Izraelu živi tek oko 157 tisuća kršćana od ukupno oko osam milijuna stanovnika i velika većina njih, oko 126 tisuća su Arapi.

No ono što je najviše uzbudilo udruge ortodoksnih židova u Jeruzalemu jest nakana Pape da posljednjeg dana hodočašća i drugog dana posjete Izraelu posjeti i Sionsku goru, mjesto gdje je po predanju Isus Krist prisustvovao posljednjoj večeri i gdje je nakon uskrsnuća, sišao Duh Sveti na njegove učenike. Zato je svim kršćanima i dopušteno dva puta godišnje tamo održavati vjerske svečanosti. Ali dok je za kršćane to brdo sveto, za židove je možda još svetije. To je prema predanju mjesto gdje je Jahve sklopio sporazum sa svojim narodom. Osim toga se vjeruje, kako je tamo grob legendarnog židovskog kralja Davida, a u okviru cionističke mitologije i ikonografije je to brdo postalo simbolom i povratka židova u Izrael.

Sionska gora

Na Sionskoj gori je i samostan Beneditkinaca, ali je kršćanima načelno dozvoljeno tamo slaviti misu samo na Veliki Četvrtak i na Duhove.

Incidenta nema, ali napetost se osjeća

Ipak, na sreću više nema otvorenih slučajeva nasilja i sukoba kakvi su se vidjeli još prije nekoliko tjedana. Doduše, još uvijek su na nekim crkvama u Jeruzalemu natpisi protiv posjete Pape i takvog "svojatanja" kršćana židovskog svetišta, ali i izraelska policija je obećala kako će poglavaru katoličke crkve osigurati maksimalnu sigurnost. Doduše, već tradicionalno za ovog Papu, te mjere sigurnosti su gotovo smiješne za današnje pojmove osiguranja nekog važnog dužnosnika. Barem za Jeruzalem su ga nagovorili da tamo gdje nipošto ne može pješice, koristi zatvoreni automobil. Ali o nekakvom blindiranom vozilu papa Franjo i dalje ne želi niti čuti.

Doduše, ovaj Papa se praktično već prvog dana svoje službe obratio i židovima, a i u svom Apostolskom pismu "Evangelii Gaudium" je podsjetio kako "dijalog i prijateljstvo s djecom Izraela spada u život mladog Isusa. Ta naklonost koja se razvila nas navodi da iskreno i gorko žalimo za stravične progone kojima su bili i jesu izloženi židovi, osobito ako su u tome tada, ili još uvijek sudjeluju i kršćani."

"Ovaj Papa će nešto promijeniti"

Ortodoksni židovi u Izraelu

Ortodoksni židovi u papinom posjetu vide aspiraciju kršćana na njihova sveta mjesta

Utoliko je i rabin David Rosen iz Američkog komiteta židova uvjeren kako će ova posjeta Pape stvoriti "izuzetne promjene" i kako se samo može nadati da će se još više učvrstiti odnosi između ove dvije vjere. Naravno, nije teško nadmašiti ono što je postigao prethodni, papa Benedikt XVI. u svom posjetu Izraelu gdje se tom papi iz Njemačke možda mogu pripisati dobre nakane, ali je ostao zapamćen i po čitavom nizu nespretnosti i prema Izraelcima i naspram židova uopće.

U svakom slučaju, ovaj posjet Pape je ishod službenog poziva i države Izrael i Palestinske autonomne oblasti, koja se također usrdno nada kako će posjet poglavara katoličke crkve biti poticaj mirovnom procesu između Izraelaca i Palestinaca. Papa prvo odlazi u Jordan (24.5.) , a već u nedjelju će stići u Betlehem. Tamo je predviđen susret s palestinskim predsjednikom Abasom, misa pred Bazilikom rođenja Isusova i posjet pećini za koju se vjeruje da je Krist rođen. Posjetit će i palestinski izbjeglički logor Deišeh gdje se želi susresti s mališanima.

Obljetnica susreta s pravoslavljem

Nakon dolaska u Jeruzalem je predviđen zapravo glavni i formalni razlog ovog putovanja: susret s patrijarhom Konstantinopola (Carigrada) pravoslavne crkve Bartolomejem I. i počasnim predstojnikom čitavog pravoslavlja. Taj susret je planiran ravno pola stoljeća nakon susreta pape Pavla VI. s tadašnjim patrijarhom, Atenagorasom gdje su oba poglavara međusobno skinuli anatemu, prokletstvo koje je značilo podjelu na istočnu i zapadnu Crkvu i koje je bilo izrečeno još 1054.

Papa Pavao VI. i patrijarh Athenagoras

Tek nakon devet stoljeća su poglavari istočne i zapadne Crkve međusobno poništili izrečeno prokletstvo na vjernike one druge crkve.

Zato je papa Franjo i ove srijede (21.5.) pred okupljenim vjernicima na generalnoj audijenciji još jednom ponovio kako je njegov posjet Svetoj zemlji "u prvom redu ekumenski susret s patrijarhom Konstantinopola. Drugi razlog njegovog puta jest da "moli za mir u Svetoj zemlji koja je toliko napatila". Utoliko je i ovom prilikom zamolio vjernike neka mole za uspjeh ovog puta.

Preporuka uredništva