1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

U ratu rođen bosansko-hercegovački PEN

Tog strašnog 31. listopada 1992. godine, dok su granate zasipale Sarajevo, stvoren je PEN Centar BiH, danas dio velike obitelji međunarodne organizacije pisaca.

Natpis na ulazu u PEN Centar Sarajevo

PEN Centar Sarajevo

"Možemo li se izvući iz tog sve dubljeg potonuća, pitao sam se tih prvih dana rata? Možemo li išta spasiti?“ prisjeća se svojih nedoumica akademik Zdenko Lešić i podsjeća da je ideja o osnivanju PEN-a BiH, zapravo došla od Muhameda Filipovića Tunje. „Preuzeo sam tu ideju da je realiziram kao tadašnji predsjednik Podružnice sarajevskih književnika. Znao sam da Filipović nije književnik, a njegova ideja je podrazumijevala da on bude i predsjednik budućeg PEN-a. Nismo se složili oko toga i on je jednostavno ispao iz igre“, kaže Lešić i dodaje da su uprkos strašnim ratnim uslovima u kojima se rađao PEN, željeli svečanu atmosferu, pa je na osnivačkoj skupštini 31. listopada 1992. godine,  u hotelu „Holiday Inn“, koncert održala pijanistica Ljiljana Pećanac.

Zdenko Lešić i Ferida Duraković

Zdenko Lešić i Ferida Duraković

 „Dok se hotel tresao od granata, mi smo slušali tu divnu glazbu i tko zna šta smo mislili, toga se više ne sjećam... ali, znam da je taj koncert bio neka vrsta pokušaja da se mi vratimo civilizaciji. Imao sam jedan popis od 36 pisaca, članova sarajevske Podružnice. Njih 20 je uspjelo stići do hotela i to su oni koji su potpisali pristupnicu. PEN nas je okupio u vrijeme kad je svatko od nas, u svom "sokaku", u svojoj ulici, bio prepadnut ili izbezumljen“, kaže ovaj istaknuti bosanskohercegovački kritičar, esejist, prevoditelj i romanopisac.

Promijenjeni Sarajlija

Akademik Lešić ističe da danas, nažalost, postoji apsolutna letargija u području kulture, ne samo zato što se intelektualna masa Sarajeva osula. Kao pomalo donkihotovski, ali prije svega kao hrabar čin, spominje potez direktora ARS AEVI-ja (Muzej suvremene umjetnosti u Sarajevu), Envera Hadžiomerspahića, koji na ulicama Sarajeva simbolički prosi za Muzej u kojem bi ova neprocjenjiva, vrijedna zbirka bila smještena. „Ono što obilježava ovaj trenutak kulture i jest samo mogućnost nekog individualnog poteza, individualnog talenta koji to može učiniti, a što se tiče društva i njegovog odnosa prema kulturi, njih to ne zanima, ako pod 'društvom' mislimo na političare“, kaže Lešić i dodaje da se zapravo, dogodila i potpuna transformacija Sarajlije. „S jedne strane imamo dolazak ljudi koji nemaju kulturne potrebe, niti su ih kad imali, a s druge strane imamo gubitak ideologije, one koja bi podrazumijevala način života, koji u sebi uključuje koncerte, knjige, kazališne predstave ili izložbe.“ Akademik ističe da je kultura u glavnom gradu BiH „festivalizirana“, sve se događa u tih nekoliko dana (MESS, JAZZ, SFF), pa iako ne dovodi u pitanje opravdanost tih festivala, ipak, ne može a da ne primijeti kako malo dobijaju pisci za nove knjige.

Tri tisuće maraka za nobelovca Andrića

Zvuči nevjerovatno, ali za obilježavanje 50. godišnjice Andrićeve Nobelove nagrade za književnost, PEN je za skup o velikom književniku, od Federalnog ministarstva za kulturu, dobio ravno – 3.000 KM (oko 1.500 eura). „Dok, recimo, u Republici Srpskoj imamo veliki projekt 'Andrić grad' u Višegradu. To je, naravno, pitanje politike koja shvaća da to ima nekog odjeka u narodu. To je kao poruka: 'Evo nas, mi smo veliki, mi imamo velikog pisca'“, kaže Lešić. Može li PEN BiH ipak, pokrenuti neke stvari u kulturi? „Ja mislim da ne može. Ne zato što je nemoćan kao organizacija, nego zato što se, u načelu, ne temelji na kolektivnoj aktivnosti“, dodaje akademik.

Spomenik Ivi Andriću u Sarajevu

Spomenik Ivi Andriću u Sarajevu

Ferida Duraković, izvršna direktorica PEN-a BiH, kaže da nedostatak novca i političke podrške u vlastitoj zemlji, rezultiraju time da PEN nema utjecaj kakav bi mogao imati. „Ono što mi vidimo hodajući po svijetu je da ljudi nisu pametniji u drugim PEN-ovima. To su ljudi koji, kao i mi, žele nešto promijeniti nabolje. Švedski, finski i njemački PEN centri su veoma utjecajni. Njima ne treba velika politička podrška jer imaju velik novac kojim pomažu pisce u zatvorima i Mirovne odbore preko kojih mogu pozivati na spas pojedinih pisaca“, kaže izvršna direktorica.

 

Živjelo Sarajevo!

„Nažalost, mi ne možemo očekivati tu finoću od ljudi koji vode ovu zemlju, jer oni ne mogu osjetiti koliko je važna misija PEN-a. Vidjelo se to i sada u Beogradu na 77. kongresu Međunarodne PEN organizacije, gdje je naše izaslanstvo bilo jako aktivno“, kaže Ferida Duraković i dodaje da je klima na Kongresu bila odlična, za što je umnogome zaslužan Beograd kao mjesto održavanja i snažna potreba da se pisci povežu, usprkos političkim pokušajima da se razdvoje ili spriječe u tom povezivanju.

Ferida Duraković

Ferida Duraković

„Bio je posebno dirljiv trenutak kad smo na kraju zasjedanja Skupštine Kongresa dobili jednodušnu podršku od 250 izaslanika koji su podržali kandidaturu Sarajeva za Kulturnu prijestolnicu Europe 2014. godine. Svi izaslanici su ustali, okrenuli se prema nama i uzvikivali: 'Živjelo Sarajevo!' Nije ovo prvi put da se povezujemo s regionalnim PEN-ovima. Mi smo to radili i usred rata povezujući se s ljudima koji su bili normalni, s ljudima koji su željeli briati granice“, ističe ova književnica.

Pročitajte na sljedećoj stranici: Kad romantičar lista knjigu

Preporuka uredništva