1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

U potrazi za europskim identitetom

Dvanaest zlatnih zvijezdica na plavoj podlozi: europski barjak samo je jedan od simbola kojima Europska zajednica kod svojih građana želi snažiti osjećaj pripadnosti i zajedništva. Europa u srcu, kako se često čuje, preduvjet je za uspjeh njezinoga političkog ujedinjenja. Potraga za europskim identitetom u usporedbi između Velike Britanije i Njemačke otkrila je da po tom pitanju još uvijek postoje velike razlike.

default

“Jasno da sam Europljanin. To se uči s vremenom, s tim se odrasta.” Poput ovog slučajnog prolaznika razmišlja 77 posto Nijemaca. Proizlazi to iz ankete “Eurobarometar” Europske komisije od ljeta prošle godine. Kod Britanaca, pak, poistovjećivanje s Europom nije osobito jako izraženo: Tek nešto više od polovine ispitanika osjeća se Europljanima.

To potvrđuje i nova studija njemačke politologinje Antje Wiener koja trenutno predaje na Kraljevskom sveučilištu u Belfastu. Ona je njemačke i britanske političare i gospodarstvenike na odlučujućim pozicijama ispitala o njihovom osjećaju europske pripadnosti. Odgovori koje je prikupila u Londonu odražavaju još uvijek snažni “otočki mentalitet” Britanaca: “Europa je uvijek s druge strane La Manchea. S britanskog otočja u Europu se uvijek ili leti ili putuje vlakom odnosno brodom. To se, međutim, mijenja onog trenutka kada se promijeni i stajalište, kada se Britanac nađe izvan britanskog otočja ili se zatekne izvan Europe, na primjer u Aziji ili Americi.”

Za razliku od toga Wienerova je među političkom i gospodarskom elitom u Berlinu utvrdila vrlo pozitivnu nastrojenost prema Europi. Tamo većina dijeli sljedeće uvjerenje: “Integracija je dobra stvar – dugoročno gledajući. Postoji vrijednosna zajednica i dobro je da je ima. Prevladava normativno stajalište da je Europa za nas dobra i da to moramo produbiti."

Taj cilj slijedi i Europska unija, služeći se pritom simbolikom. Od 50-ih godina postoji europski stijeg – krug zlatnih zvijezdica na plavoj pozadini. Kasnije je kao europska himna pridodan 4. stavak 9. simfonije Ludwiga van Beethovena "Oda radosti". Zastava i himna kao službeni simboli EU-a po prvi put su zapisani i u nacrtu europskog ustava. Oni bi, slično kao i euro, u Europljana trebali jačati osjećaj zajedničke pripadnosti.

Britanci ni do danas nisu htjeli uvesti euro, a sumnjičavi su i po pitanju EU-ustava. Za njih je već i sâm izraz “ustav” strana riječ, jer Velika Britanija ne posjeduje sličan cjeloviti dokument. Istražujući u Londonu Antje Wiener otkrila je i ovo: "Jedina funkcija koju bi Britanci rado vidjeli u Ustavu bio bi ugovor koji bi postavio jasne smjernice za konačni oblik Europske unije, koji bi jasno razgraničio nadležnosti. Prednost Ustava bio bi za Britance u tome što bi cijela stvar konačno postala preglednija, jednostavnija, transparentnija i jasnija.”

No, studija Antje Wiener ne potvrđuje samo postojeće klišeje o Nijemcima kao “revnim Europljanima” i Britancima kao “euro-skepticima”. Ona pokazuje i da Britanci koji su se odvažili na drugu stranu La Manchea razmišljaju drugačije od svojih zemljaka na otoku: britanske elite u Bruxellesu osjećaju se europski, sve i ako se u prvome redu nazivaju Britancima.

Za Antje Wiener takav je stav posve O.K. jer se nacionalna svijest i europski identitet međusobno ne isključuju: "Politika u Bruxellesu, a dijelom i u zemljama članicama Unije, do sada je uvijek polazila od toga da bi od građana pojedinačnih europskih država pošto-poto trebalo učiniti građane Europske zajednice."

"Umjesto toga" – smatra ona – "u prednji plan bi trebalo gurnuti kulturnu raznolikost kao europsku vrijednost”. Vrijednost, pače, koja je i za mnoge Nijemce poput našega slučajnog prolaznika “tipično europska”: “Ja volim različite kulture. U njima se osjećam kao kod kuće.”

  • Datum 16.02.2005
  • Autor Vera Möller-Holtkamp
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zfi
  • Datum 16.02.2005
  • Autor Vera Möller-Holtkamp
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9Zfi