1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Priča dana

U potrazi za djecom za usvajanje

Njemački parovi koji ne mogu imati djece u posljednje vrijeme pojačano u inozemstvu traže kandidate za usvajanje. Ponekad se vode altruističkim i humanitarnim motivima, ali češće je riječ o klasičnoj ponudi i potražnji.

Ručica bebe s identifikacijskom narukvicom

Svi bi najradije male bebe

Obitelj Bockstedte pozdravlja novog člana obitelji

Obitelj Bockstedte pozdravlja novog člana obitelji

Ralf Bockstedte, uspješni odvjetnik iz Essena koji zastupa nogometne klubove i igrače, i njegova supruga Tanja prije 15 godina su odlučili dobiti djecu. Bili su, kako se sam prisjeća, potpuno slomljeni kad su saznali da to biološki nije moguće. Tek prije četiri godine odlučili su se na usvajanje, ali nikada nisu razmotrili mogućnost da to naprave u Njemačkoj. "Vrlo je teško u našim godinama u Njemačkoj dobiti dijete na usvajanje", objašnjava esenski odvjetnik: "To dijete bi vjerojatno bilo starije od deset godina, a mi smo htjeli bebu". Njemački zakon dozvoljava samo 40 godina razlike između roditelja i usvojene djece. S obzirom da su i Ralf i Tanja imali 39 godina, što je na gornjoj granici, vjerojatno bi bili morali dugo čekati ili nikada ne bi ni dobili bebu. Mogli su se odlučiti i za usvajanje otvorenog tipa u kojem biološki roditelj ili oba roditelja ostaju u kontaktu s djetetom koje su dali na usvajanje cijeli život, ali Ralf misli kako se s takvim djetetom ne bi stvorila ista veza kao s usvojenom bebom. "Sigurno je sjajno kad se neke obitelji na to odluče, ali to nije bilo ono što smo mi htjeli", kaže on.

Kćer iz Kolumbije

Bockstedteovi su se stoga dali u potragu za bebom kakvu su htjeli - u Kolumbiji. Četiri godine kasnije u svoj dom su doveli svoju novu kćer Mariju, osmo dijete jedne kućne pomoćnice i četvrto koje je dala na usvajanje.

Sretni roditelji Ralf i Tanja Bockstedte s kćeri Marijom

Sretni roditelji Ralf i Tanja Bockstedte s kćeri Marijom

Kolumbija je jedna od omiljenih zemalja kod Nijemaca za usvajanje djece. Ona je razvila relativno jak sustav zaštite siročadi i napuštene djece i jedna je od najstrožih sljedbenika Haške konvencije iz 1993. kojom se regulira međunarodno usvajanje. Usvajanje iz Kolumbije traje duže nego iz bliže Rusije koja je također popularna među Nijemcima koji ne mogu imati vlastitu djecu. Ali očito je cijeli postupak u Kolumbiji puno transparentniji i jasnije strukturiran. To potvrđuje i Susana Katz, osnivačica i direktorica agencije za usvajanje AdA kojoj su se obratili Bockstedteovi. Ona ukazuje na to da je usvojiti djecu iz drugih zemalja postalo lakše jer su te zemlje siromašne. "U Njemačkoj gotovo da nema djece za usvajanje. Djeca koja žive u domovima nisu gladna, financira ih država. U drugim zemljama, na primjer u Kolumbiji, državi trebaju roditelji iz drugih zemalja zainteresirani za usvajanje da bi zadovoljili osnovne potrebe djece, poput one za hranom", objašnjava Katz.

Usvajanje u Njemačkoj jeftinije

Mnoga djeca koja su izgubila roditelje u katastrofalnom potresu na Haitiju našla su novi dom kod obitelji na zapadu

Mnoga djeca koja su izgubila roditelje u katastrofalnom potresu na Haitiju našla su novi dom kod obitelji na zapadu

Dok Kolumbija ima previše siročadi o kojoj ne može skrbiti, Njemačka ima vrlo nisku stopu nataliteta i puno jači socijalni sustav. Djeca roditelja koji se o njima ne mogu brinuti smještaju se u obitelji koje ih ne usvajaju, ali preuzimaju privremeno skrb nad njima i za to od države dobijaju novac, ili kod rodbine. To je dovelo do stalnog opadanja stope usvajanja u Njemačkog u prošlom desetljeću. U 2009. zabilježeno je samo 4.000 slučajeva usvajanja a čak kod polovice se radi o djeci koju su usvojili očusi ili maćehe.

No, parovi koji se odluče za usvajanje u inozemstvu moraju računati s većim troškovima. Za prijevode, savjetovanja, vještačenja, putovanja i slično obično se mora izdvojiti svota od 15 od 20 tisuća eura. Postupak usvajanja u Njemačkoj potpuno financira država, tako da obitelji moraju platiti samo sitne pristojbe za neke provjere i medicinske preglede.

Usvajanje kao putovanje do vlastitih korijena

Madonna je usvojila dvoje djece iz Malawija (na slici sin David Banda)

Madonna je usvojila dvoje djece iz Malawija (na slici sin David Banda)

David Fermer, 36-godišnji pisac koji živi u Kölnu i njegova 42-godišnja supruga Phillis, redateljica, tek su ušli u postupak usvajanja. Kažu da su i oni čuli da cijeli proces u Njemačkoj traje puno duže i da je teži nego u inozemstvu i nakon što je Phillis iz poslovnih razloga posjetila jedno sirotište u Maliju, odlučili su usvojiti dijete iz Afrike. "Dobra stvar u postupku usvajanja je to što te navede da reflektiraš o tome tko si, što si i odakle dolaziš", kaže David, "a to onda potiče i dijalog među partnerima". On se sjeća jednog sastanka sa socijalnim radnikom na kojem su on i njegova supruga morali napisati detaljan izvještaj o obiteljima iz kojih potječu i o tome kakav su one utjecaj imale na njih. Govori o tomu kako je njega, koji je imao problematično djetinjstvo, priča njegove supruge inspirirala. Bio je, kaže jako potresen, jer je vidio kako obitelji mogu biti sretne, zato zaključuje: "To je baš ono što želiš svojoj djeci - da ih učiniš sretnim kolikogod je to u tvojoj moći".

Autor: Andrew Bowen/Dunja Dragojević

Odg. ur.: N. Kreizer

Preporuka uredništva