1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

U Njemačkoj manje stečajeva

Broj propalih poduzeća u Njemačkoj se prošle godine osjetno smanjio. I za ovu godinu su očekivanja prilično dobra. Ali, istovremeno u ostalim članicama eurozone raste broj tvrtki koje idu u stečaj.

Natpis Zatvoreno zbog insolventnosti

30.000 puta viđena slika

Oko 30.000 poduzeća u Njemačkoj u prošloj godini nije moglo podmirivati svoje obveze i moralo je prijaviti stečaj. U usporedbi s 2010. to je za 6,2 posto manje, stoji u najnovijoj studiji hamburškoga gospodarskog instituta Bürgel. Zahvaljujući dobroj konjunkturi tvrtke su imale dovoljno poslovnih naloga. Ni za ovu godinu taj institut ne očekuje loš razvitak, pod uvjetom da se gospodarsko stanje osjetno ne pogorša. „Polazimo od toga da će se i u 2012. smanjiti broj nesolventnosti poduzeća – ali ne tako jako kao 2011.“, kaže ekonomski stručnjak Oliver Ollrogge iz instituta Bürgel. Očekuje smanjenje za oko jedan posto.

Kritika restriktivne politike banaka

Natpisi Quelle i Arcandor

Propadaju i nekoć ugledni i moćni

Među najčešće uzroke propadanja poduzeća pripada nedostatak ili otkazivanje poslovnih naloga. Nerijetko nesolventna poduzeća za sobom u propast povlače i druge tvrtke. Još jedan razlog, po navodima stručnjaka, je restriktivna politika banaka kod davanja kredita. Osobito mala i mlada poduzeća postaju žrtvama takve politike. Uz to i krive poslovne odluke, kao kriva procjena tržišta ili nedovoljna konkurentnost, mogu dovesti do propasti.

Vodeći svjetski kreditni osiguravatelj Euler Hermes smatra da je, obzirom na sve slabiju konjunkturu u 2012. došao kraj pozitivnom razvoju kod broja stečajeva poduzeća. Euler Hermes očekuje jedan posto manje stečajeva u građevinarstvu, trgovini i uslužnim djelatnostima. Za industriju ovisnu o izvozu kreditni osiguravatelj očekuje povećanje broja stečajeva za dva posto.

Broj stečajeva poduzeća u Njemačkoj od 2002. do 2011.

Broj stečajeva poduzeća u Njemačkoj od 2002. do 2011.

Dužnička kriza donosi nesigurnost

Europska dužnička kriza i s njom povezana nesigurnost zadavat će u ovoj godini poteškoće dobroj gospodarskoj klimi u Njemačkoj, smatra vodeći ekonomski stručnjak Euler Hermesa Romeo Grill: „Očekujemo zato pad gospodarskog rasta u Njemačkoj na 0,8 posto u ovoj godini. A pozitivni razvitak kod stečajeva poduzeća će se usporiti.“

Ipak, čini se da vrijeme spektakularnih propadanja poduzeća u Njemačkoj pripada prošlosti. Rekordna godina stečajeva 2009. gotovo je zaboravljena, iako su tada propali trgovinski koncern Arcandor, pionir kataloške prodaje Quelle ili tradicionalni proizvođač porculana Rosenthal.

U zoni eura raste broj stečajeva

Romeo Grill ne vjeruje da će u Njemačkoj znatno porasti broj stečajeva, ako se europska dužnička kriza zaoštri. Stečajevi su tipičan kasni indikator konjunkture, kaže Grill.

Pun mjesec iznad zgrade Kodaka

I američki Kodak je propao

Ali, u zemljama koje je zahvatila kriza poduzeća će se i dalje morati boriti s teškim gospodarskim stanjem. zato će se u nekim zemljama povećati broj stečajeva poduzeća: „2012. će se u Grčkoj povećati broj stečajeva za 26 posto, nakon što je porastao za 35 posto u prošloj godini. U Portugalu će porast iznositi 11 posto, nakon 17 posto prošle godine. A u Španjolskoj očekujemo porast od 20 posto, nakon porasta od 13 posto 2011. godine“, kaže Romeo Grill.

Slabi izvozni partner Francuska

Prema navodima Euler Hermesa Francuska može očekivati porast stečajeva poduzeća za četiri posto, na oko 64.400. To će osjetiti njemački izvoznici. Jer, Francuska je najvažnija europska zemlja za njemačko izvozno gospodarstvo, kaže Grill. „Gospodarski rast će tamo iznositi oko 0,4 posto, nakon 1,6 posto prošle godine. To je prilično snažno smanjenje.“

Ukupno će se prema Euler Hermesu pogoršanje stanja u svjetskom gospodarstvu 2012. odraziti na povećanje stečajeva poduzeća na svjetskoj razini. Nakon smanjenja za tri posto u prošloj godini očekuje se povećanje broja stečajeva u 2012. za oko tri posto.

Autor: Monika Lohmüller / Anto Janković
Odg. ur.: Snježana Kobešćak

Preporuka uredništva