1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Europa od A do Ž

U Njemačkoj živi najviše bogataša u Europi

U Njemačkoj se nastavlja povećavanje jaza između bogatih i siromašnih. Sve manje bogatih raspolažu sa sve više novčanih sredstava, a istovremeno plaćaju sve manje poreza.

Luksuzna limuzina na ulici Monte Carla.

Luksuz samo za bogate?

Nigdje u Europi ne živi toliko bogatih ljudi kao u Njemačkoj. Sociolog prof. Michael Hartmann sa Tehničkog sveučilišta u Darmstadtu to vidi kao posljedicu velikog broja tradicionalnih obiteljskih poduzeća. Hartmann je autor studije o bogatstvu u Europi, koju je napisao na temelju statistika što su ih objavili Organizacija za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD), statistička agencija Europske unije (EURUSTAT) te njemački Saveznog ureda za statistiku: "Od 100 najvećih njemačkih poduzeća je svako treće u obiteljskom posjedu. To je u međunarodnoj usporedbi veliki postotak.“ Za usporedbu, u Velikoj Britaniji su od 100 najvećih poduzeća samo dva u obiteljskom vlasništvu.

Maria-Elisabeth Schäffler i njezin sin Georg F. W. Schaeffler izlazeći iz tvornice Continental

Maria-Elisabeth Schäffler i njezin sin Georg F. W. Schäffler, vlasnici obiteljskog poduzeća Schäffler AG

Obiteljska poduzeća

Michael Hartmann dodaje kako u budućnosti ni proces kao što je globalizacija neće bitno utjecati na tu raspodjelu bogatstva: „U Njemačkoj trenutačno čak doživljavamo porast obiteljskog posjeda. Jedan primjer je preuzimanje VW-a od obiteljskog poduzeća Porschea. Drugi primjer je obiteljsko poduzeće Schäffler, koje je kupilo proizvođača guma Continental. Dva velika njemačka dionička društva su znači prešla u vlasništvo obiteljskih poduzeća, a taj trend će se idućih godina nastaviti.“

Koncentracija velikih prihoda kod pojedinih obiteljskih poduzeća je i posljedica politike smanjivanja poreznih obveza, primjerice ukidanje poreza na ostavštinu. Za Hartmanna su to nesocijalne političke odluke koje služe samo kako bi ionako imućna obiteljska poduzeća akumulirala još veće bogatstvo. Naime, obiteljska poduzeća pomoću tih olakšica mogu vrlo lako prijeći na sljedeću generaciju u obitelji, bez plaćanja ikakvog poreza na ostavštinu. Isti je problem sa porezom na prihod koji plaćaju 40 najbogatijih Nijemaca. Taj iznos, dodaje Hartmann, je u godinama između 1998. i 2002. spao sa 45 na 32 posto. Po njemu je nepravda još veća ako se doda da su to osobe koje imaju godišnje prihode od 70 milijuna eura.

Lutka za testove automobilski sudara stoji pred znakom tvrtke Continental

Continental pripada obiteljskom poduzeću Schäffler

Rascjep društva: veliki problem budućnosti

Hartmannovo stajalište potvrđuje i gospodarski stručnjak Giacomo Corneo. On tvrdi kako smanjenje poreznih opterećenja kod osoba s velikim prihodima vodi do toga da sve manje novca stoji na raspolaganju za preraspodjelu proračunskih sredstava. Pored toga postoji strah da će bogati kupiti politički utjecaj svojim novcem. Uska povezanost s političarima vodi, dodaje Corneo, do još veće koncentracije novčanih prihoda s izravnim posljedicama za društvo: „Društvo se cijepa, a to može imati drastične političke i socijalne posljedice.“

Porezni list iz 2005. godine

Sve više bogatih plača sve manje poreza

Aktualne statistike dokazuju kako je rascjep njemačkog društva u punom jeku. Tako čak 22 posto zaposlenih u Njemačkoj radi poslove u sektoru niske zarade. Stopa siromaštva u Njemačkoj iznosi 18 posto, što je po Corneu dodatni znak kako u društvu nastaje rascjep. Sredinom 90-ih godina svaki drugi Nijemac je bio mišljenja kako je njemačko društvu sve u svemu pravedno. Danas tako misli samo 13 posto Nijemaca.

Audios and videos on the topic