U Mostaru kao u Federaciji BiH - na rubu bezvlašća

U takvom ozračju, nakon nedavnog miniranja bez odobrenja gradskih vlasti postavljenog spomenika pripadnicima Armije BiH, ispred Gradske vijećnice i zgrade visokog predstavnika jučer je otkrivena bomba. Stanovnici Mostara su sve zabrinutiji, a analitičari upozoravaju kako stvari mogu eskalirati, ako uskoro ne dođe do kompromisa domaćih političara ili visoki međunarodni predstavnik ne intervenira.

Statut Mostara kao ni izborna pravila, koja je Ustavni sud u veljači prošle godine proglasio diskriminacijskim i poništio, visoki međunarodni predstavnik Valentin Inzko ne želi mijenjati iako ih je međunarodna zajednica nametnula 2004. godine. Inzkov ured ponavlja kako je to odgovornost domaćih političara, a hrvatski i bošnjački političari, koji se o novim pravilima ne mogu dogovoriti, odgovornost prebacuju na međunarodnu zajednicu.
 

Prijeti financijski kolaps
 

Politička prepucavanja između lokalnih političara i OHR-a nisu, međutim, imala nikakvih posljedica na stvarni život, dok gradskim vijećnicima u Mostaru nije u studenome prošle godine istekao mandat. Kako izbori zbog neusvajanja novih izbornih pravila nisu održani, vijećnici su sami sebi produžili mandat, no Inzko je ovaj put intervenirao i tu njihovu odluku poništio. Gradski parlament u Mostaru zbog toga sada ne može usvojiti proračun, pa čak ni odluku o privremenom financiranju pa gradu prijeti financijski kolaps.

"Ovo je jedna atmosfera sluđenosti u Mostaru u kojoj nitko ne zna tko je vlast niti tko ima odgovornost za prakticiranje te vlasti. OHR, čini mi se, tjerajući ljude na ulicu, odnosno stvarajući socijalne probleme, jer se u Mostaru ne može usvojiti proračun, pokušava riješiti ovo drugo - političko pitanje - neustavni statut kojeg je upravo OHR nametnuo", kaže politički analitičar Zoran Krešić.

Zatraženo tumačenje Parlamenta BiH

Kako bi se, ako ništa drugo preduhitrilo financijski kolaps Grada Klub Hrvata u Gradskom vijeću Mostara zatražio je žurno tumačenje od Parlamenta BiH; je li mostarsko Gradsko vijeće legalno ili ne, mogu li produžiti sebi mandat ili donijeti bar odluku o privremenom financiranju i što im je činiti. Predsjedatelj Zastupničkog doma državnog parlamenta Božo Ljubić za Deutsche Welle kaže kako je za četvrtak zakazana sjednica ustavno-pravnog povjerenstva koje bi se o tome trebalo očitovati, no to povjerenstvo ne može donijeti meritornu odluku: "Jedina ovlaštena institucija za davanje tumačenja je Parlament BiH. Prva naredna sjednica Zastupničkog doma je 31. 1., a bilo koja odluka Zastupničkog doma nije važeća dok je ne usvoji Dom naroda. Prema tome, to je u ovom momentu vrlo duga procedura", kaže Ljubić.
 

Ljubić pojašnjava kako u Mostaru ne postoji bezvlašće, jer za razliku od Gradskog vijeća oko čijeg mandata postoje prijepori, nije istekao mandat gradskoj upravi i gradonačelniku koji, ako ništa drugo, nakon prvog tromjesečja može nametnuti gradski proračun.

Podijeljeni Mostar podijelio PIC

Novinar Mirsad Behram raspolaže informacijama kako je podijeljeni Mostar podijelio i međunarodnu zajednicu te kako zbog toga visoki predstavnik ne može intervenirati. „S obzirom da, najvjerojatnije, zbog, prema mojim informacijama iz međunarodnih krugova, nepostojanja suglasnosti među ključnim faktorima u Vijeću za implementaciju mira (PIC), neće doći do intervencije međunarodne zajednice i s obzirom da ne vidim spremnost na kompromis domaćih političara, bojim se da će u neko dogledno vrijeme doći do eskalacije tenzija u ovom gradu i da situacija neće biti ni malo dobra, kaže Behram.

I on smatra kako je OHR odgovoran za stanje u Mostaru, jer je upravo OHR nametnuo neustavni statut i izborna pravila, ali i da je odgovornost na domaćim političarima. „Ne može se Mostar sam od sebe riješiti, nezavisno od svih krupnih političkih pitanja u Bosni i Hercegovini. Zašto je situacija ovakva? Zato što političke elite iz sva tri naroda nastoje riješiti 'svoj problem' nauštrb onoga drugoga. Kada bi se više uzimalo u obzir što misle, što žele, ovi drugi i kada bi se tako promatrale stvari mislim da bi prije došli do rješenja i ne bi uopće dolazili do ovakvih konfliktnih situacija i OHR im ne bi ni trebao", zaključuje Behram.