1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

U Makedoniji antički grobovi na meti pljačkaša

Makedonija pokušava stati na kraj kradljivcima koji pljačkaju neprocjenjiva arheološka nalazišta. Velik broj nalazišta već je oskvrnut i temeljito „očišćen“. Ukradene starine najčešće završavaju u Grčkoj.

Reljef iz vremena antike

Kradljivci vole antiku

Makedonske vlasti žale se kako su kriminalci uvijek jedan korak ispred policije. Budno prate poteze policije i, u pravilu, umaknu prije nego li ih sustigne ruka pravde. Kada su arheolozi došli u područje Isar - Marvinci u južnoj Makedoniji kako bi počeli s iskopavanjima imali su što vidjeti. Pronašli su više od 1.000 otvorenih nalazišta bez ijednog predmeta. Paško Kuzman, iz makedonskog Ureda za zaštitu kulturnog blaga, tvrdi kako starine najčešće završavaju na crnom tržištu Grčke.

„Antički grobovi puni su zlatnog nakita, srebra, bronce i jantara – predmeta koji su vrlo lagani i koje je vrlo lako krijumčariti.“ Isar koji datira još iz željeznog doba procvjetao je tijekom stare Grčke, ali su ga Rimljani potom poravnali sa zemljom. Kuzman se prisjeća slučaja iz 2006. godine kada je 230 arheoloških pronalazaka, skrivenih u vrečama s povrćem, otkriveno na hrvatsko-slovenskoj granici. Slovenci su ustanovili da blago pripada Makedoniji gdje je potom i vraćeno.

Makedonija - obećana zemlja za arheologe

Arheološka iskopanja

U Makedoniji za arheologe pune ruke posla

U posljednje dvije godine policija je prijavila 21 slučaj pljačkanja kulturnog blaga, 16 ih je uspješno rješeno. Lopove, u pravilu, privlače maleni predmeti velike vrijednosti poput novčića, srebra, keramčkih posuda ili kamenih figurica. Treba reći da Makedonija obiluje arheološkim izvorima i to zahvaljujući činjenici da je u doba antike bila u središtu povijesnih zbivanja. Dosad je registrirano 10.000 nalazišta, ali još nekoliko tisuća tek treba istražiti. Primjerice, rimsko naselje Stobi već neko vrijeme privlači posjetitelje, arheologe, turiste, ali i neželjene goste – lopove. Budući da velik dio nalazišta tek treba istražiti – lokalitet je čuvan 24 sata na dan.

Voditeljica nalazišta Silvana Blaževska priča kako je to jedini način na koji se krađe mogu spriječiti. Posve je uobičajno da u već spomenutom području Marvinci, na jugu Makedonije uz granicu s Grčkom, radnici tijekom građevinskih radova ili seljaci dok obrađuju zemlju jednostavno otkopaju antičke tanjure ili vaze. „U pravilu, seljaci nas odmah zovu i prijavljuju otkriće.“, govori Blaževska.

Dobar ulov - godišnje nekoliko milijuna eura

Arheološki muzej

Umjesto u muzeju, blago završava u rukama pljačkaša

Prema procjeni policije, kriminalci na krađi arheoloških predmeta godišnje zarađuju nekoliko milijuna dolara. Iza lopovluka stoji dobro organizirana kriminalan skupina koja potom plijen prodaje u Grčkoj, Austriji ili Njemačkoj. Neki od predmeta dostižu i cijenu od 20.000 eura, dok se oni manje vrijedni prodaju za 100 eura. “Zlatni novčić sam po sebi nema veliku vrijednost, ali ako se pronađe u nalazištu zajedno s ostalim predmetima kojima je moguće datirati porijeklo, u tom slučaju cijena mu raste.“, govori Kuzman. Zlatko Videski iz Muzeja Makedonije tvrdi kako se financijska kriza osjeti i na arheološkim istraživanjima.

Zbog manje novca, iskopanja su usporena. Ipak, u prvih sedam mjeseci ove godine, arheolozi su na području Isara pronašli 2.000 antičkih grobova iz različitih vremenskih perioda. „Ondje su grobovi iz pretpovijesnog razdoblja, iz kamenog, brončanog i željeznog doba, ali za lopove su najzanimljiviji plijen oni iz vremena antike i bizanta.“, zaključuje Kuzman.

Autor: AFP / G. Prokopec

Odg. urednik: Z. Arbutina

Preporuka uredništva