1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

U lovu na ukradeno Hitlerovo blago

Istražitelji umjetnina još uvijek diljem svijeta tragaju za djelima otetim za vrijeme nacistiöke vladavine. Posao im nije lagan jer se mnoga djela već smatraju nepovratno nestala, a evidencija je manjkava.

Ovo zanimanje je donedavno bilo relativno nepoznato široj javnosti. No znanstvenici koji se bave porijeklom umjetnina su preko noći postali poznati nakon što je u stanu njemačkog umirovljenika i izdanka poznate obitelji trgovaca umjetninama Gurlitt pronađen veliki broj umjetnina za koje se vjerovalo da su nestale tijekom nacionalsocijalističke vladavine.

Propuštena prilika

Par Hansa Christopha iz kolekcije Gurlitt

"Par" Hansa Christopha iz kolekcije Gurlitt

Odjednom je njihovo zanimanje postalo predmetom javnih rasprava. Na kongresu "istraživača umjetnina" održanom ovih dana u Kölnu, pripadnici ovog uskog kruga specijalista su raspravljali o tomu kako da se u budućnosti izbjegnu slučajevi poput Gurlittovog. Opći je dojam sudionika kongresa da su stručnjaci nakon Drugog svjetskog rata propustili ozbiljnije se uhvatiti ukoštac s ovim mračnim poglavljem njemačke povijesti.

Mnoga djela koja posjeduje obitelj Gurlitt smatrala su se izgubljenima ili nisu uopće bila katalogizirana. Znanstvenici također smatraju da većini ključnih čimbenika u ovoj problematici poput galerija, muzeja, kolekcionara nedostaje transparentnost. "Samo u slučaju da se muzeji, znanost, trgovci i kolekcionari zajednički potrude rasvijetliti prošlost, doći će do uspjeha na ovom polju", smatra stručnjak za utvrđivanje porijekla umjetnina Clemens Toussaint. U slučaju Gurlitt se radi o oko 450 umjetnina za koja se sumnja da spadaju u kategoriju opljačkanih umjetnina koje su za nacionalsocijalizma, po sramotnim uvjetima, bila otkupljivana od pravih vlasnika (uglavnom židovskog porijekla) i prodavana galerijama ili trgovcima umjetninama.

Crna knjižica

Crna knjižica Jacquesa Goudstikkera

"Crna knjižica" Jacquesa Goudstikkera

Mnogi, poput novinara i stručnjaka za otuđenu umjetnost Stefana Koldehofa predlažu osnivanje zaklade iz čijeg fonda bi se uplaćivala obeštećenja oštećenim nasljednicima. Povjesničar umjetnost Toussaint apelira na kolektivnu odgovornost Nijemaca. "Na kraju krajeva, svi smo mi sinovi ili unuci počinitelja", kaže ovaj stručnjak.

Upravo je on prošle godine bio upletan u jedan slučaj koji je u susjednoj Nizozemskoj mjesecima skrbio za napise u medijima. Na otkrivanju ostavštine židovskog trgovca umjetninama Jacquesa Goudstikkera Toussaint je radio više od jednog desetljeća. Goudstikker je zajedno sa svojom obitelji 1940. uspio uhvatiti jedan od posljednjih brodova za SAD. No u Nizozemskoj je ostavio bilježnicu u kojem je bilo pobrojano svih 1113 djela koja je morao ostaviti za sobom.

Za kasnije "detektive za umjetninama" sretna okolnost. Zahvaljujući ovom preciznom popisu, nasljednicima obitelji Goudstikker je vraćeno više od polovine umjetnina. "Slike ostavljaju tragove: bivaju izlagane, prodavana ili se pojavljuju u popisima restauratora", kaže Toussaint. No velik problem u borbi za vraćanje umjetnina stvarnim vlasnicima je i činjenica da Nizozemska dugo vremena prodaju umjetnina za vrijeme vladavine nacionalsocijalista nije priznavala kao prisilnu prodaju.

Promjene zakona

No slučaj Goudstikker je samo djelomično priča s "happy endom". Oko 500 umjetnina nikad nije pronađeno. Povjesničar umjetnosti Thomas Köhler pretpostavlja da se dobar dio umjetnina nalazi u Njemačkoj u privatnim zbirkama poput one obitelji Gurlitt. Jedan od čelnika Hitlerove Njemačke, Hermann Göring je zaplijenio dobar dio Goudstikkerovih umjetnina te ih početkom 40-tih prodao preko njemačkih galerista. Kao i u slučaju Gurlitt je i ovdje potrebno mnogo transparentnost od strane svih sudionika priče.

Stefan Koldehoff

Stefan Koldehoff

Stručnjaci traže i promjene njemačkih zakona. U SAD-u se npr. poništava prodaja umjetnina za koje se dokaže da su ukradena. U Njemačkoj naprotiv se ukradene slike već nakon deset godina mogu slobodno prodavati, ako prodavač tvrdi kako nije znao da su umjetnine ukradene. Toliko dugo dok se zakonodavstvo ne promijeni, u tome su stručnjaci jedinstveni, će potraga za iščezlim umjetninama i dalje biti dugotrajna i mukotrpna. Senzibiliziranju javnosti možda pomogne i Hollywood. Na predstojećem Berlinaleu (6. - 16.2.) bit će premijerno prikazan film "Monuments Men" u režije Georgea Cloonyja koji tematizira spašavanje ukradenih umjetnina pred kraj Drugog svjetskog rata.