1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Kultura

U lovu na njemačke stipendije

Hrvatska nije samo privlačno turističko odredište već se procjenjuje i kao budući poslovni i znanstveni partner. Stipendirani studijski boravak u Njemačkoj za hrvatskog je studenta danas je potpuno realističan.

Sjedište DAAD-a u Bonnu

Sjedište DAAD-a u Bonnu

U Goethe Institutu u Zagrebu 18. listopada održano je predstavljanje Njemačke službe za razmjenu studenata i znanstvenika, poznate pod skraćenicom DAAD, te Alumniportala Deutschland. Organizacije su nastupile sa zajedničkim ciljem umrežavanja i sklapanja kontakata s mladim hrvatskim akademskim građanima te onima koji će to tek postati. Nude novac i iskustvo. Zauzvrat traže malo papirologije i znatiželjan duh.

Dobar glas daleko se čuje

Svoje mjesto pod njemačkim suncem traži velik broj studenata. Broj primljenih prijava povećava se iz godine u godinu. Što je razlog tome objasnio je DAAD-ov lektor Jens Kolata, profesor na Filozofskom fakultetu. „Svake godine posjeti me mnoštvo studenata raznih smjerova i fakulteta. Odnedavno smo vrlo popularni među molekularnim biolozima. Pravnicima smo već tradicionalno jedno od omiljenih odredišta, a rapidno raste i interes za studiranje ekonomije i kulturnog menadžmenta uz posredovanje DAAD-a.“

Docent Jens Kolata

Jens Kolata

Priča je počela davne 1925. kada je na temelju privatne studentske inicijative u Berlinu osnovana služba DAAD s ambicijom poboljšanja međunarodne akademske suradnje. Danas se ova diljem svijeta raširena organizacija ponosi s 250 akademskih programa, a na godišnjoj razini stipendira 67.000 studenata. „Dakle, nije nemoguće“, komentira Kolata izglede za dobivanje stipendije. 83 milijuna eura izdvojeno je naime za projekte potpore stranih studenata.

Za 40 posto veći budžet studenta

Godišnje 40-ak hrvatskih studenata preddiplomskog, diplomskog, magistarskog i doktorskog studija primi financijski poticaj, odnosno stipendiju za određeni boravak, studij ili istraživanje u Njemačkoj. Svote nisu zanemarive. Tako primjerice studentima diplomskog studija mjesečno na raspolaganju stoji 750 eura, nadoknadu troškova putovanja u matičnu zemlju te zdravstveno osiguranje. Usporedbe radi, Erasmus program, koji potiče međunarodnu razmjenu studenata, nudi 400 eura.

Cijene životnih namirnica, stanarine te svakodnevnih potrepština usporedive su, a u nekim slučajevima i niže nego u Hrvatskoj tako da student koji prosječno u Zagrebu troši 400-500 eura (uključena stanarina) u Njemačkoj od ovih novaca živi „kao bubreg u loju“, smatra jedan od bivših stipendista. Doktorski studiji prati se s 1.000 eura te se dodjeljuje jedna do dvije stipendije godišnje koje potom traju tri godine. Najatraktivnija ponuda odnosi se na ljetne tečajeve njemačkog jezika pri sveučilištima. Studenti dobivaju 850 eura kojima financiraju tečaj te 3-4 tjedni boravak na odabranom fakultetu. Strani umjetnici (plesači, koreografi, glumci te glazbenici) kao i arhitekti također su rado viđeni u njemačkim predavaonicama.

Što očekivati?

DAAD predstavljanje u Zagrebu

DAAD predstavljanje u Zagrebu

„DAAD mi je omogućio semestar na fakultetu Johaness Gutenberg na sveučilištu u Mainzu. Cjelokupno iskustvo ocijenio bih definitivno kao nešto pozitivno. Puno sam profitirao u jezičnom i „općekulturnom“ smislu. Profesori su se trudili ostvariti osobni kontakt putem redovitih konzultacija i individualne pomoći pri radovima. Uz njih tu je i DAAD-ov predstavnik kojemu se stipendisti mogu obratiti u slučaju da negdje „zaškripi“. No organizacija cijelog programa nije me se posebno dojmila. Njemačka disciplina, preciznost i urednost u mom slučaju nije se pretjerano iskazala. Sam administrativni dio prijave i odjave traje gotovo cijeli tjedan.“ Na pitanje o snalaženju u novoj zemlji germanist Danijel Đekić odgovorio je: „ Jako sam se dobro snašao, poznavanje jezika bitno je za uspješnu integraciju, a za to me zagrebački fakultet dobro opremio. Također je važno da je osoba komunikativna, otvorena te željna sklapanja novih poznanstava. Ti trebaš priči, a ne očekivati da se tebi priđe. Treba ipak obuzdati maštu i očekivanja te se pripremiti na studij, a ne na odlazak na višemjesečni izlet.“

Obilna papirologija

„Studente uglavnom odbije uistinu naporan i složen proces prijave te sakupljanja potrebnih dokumenata, pisanje planova istraživanja odnosno motivacijskih pisama, troškovi koji nastaju ovjerom svjedodžbi“, komentira lektor Kolata te nadodaje kako navedeno ni u kojem slučaju ne bih trebao biti demotivirajući faktor.

Znanje njemačkog jezika nije nužan preduvjet za dobivanje stipendija budući da se tehnički fakulteti mogu pohađati i na engleskom jeziku. Za one koji svojim njemačkim nisu zadovoljni DAAD nudi tečajeve prije početka semestra. „No pogrešan je stav da će se strani jezik naučiti sam od sebe tijekom jedno- do dvogodišnjeg boravka u zemlji u kojoj se taj strani jezik koristi. Jezik sazrijeva i zrije polako s kontinuiranim krizama i usponima. Traži trud i vrijeme i suprotno narodnom mišljenju ne može se pokupiti na ulici“, zaključila je jedna studentica anglistike i germanistike Filozofskog fakulteta.

Dobre strane interneta

Vedrana Marušić

Vedrana Marušić

Uz DAAD predstavio se i Alumniportal Deutschland koji funkcionira na principu društvene mreže. Ova virtualna ponuda odnosi se na osobe iz čitavog svijeta koje se mogu podičiti radnim ili studijskim iskustvom iz Njemačke. Program omogućava razmjenu znanja, informacija te uspostavljanja i jačanja poslovnih veza. Svaki registrirani korisnik portala može otvoriti svoj profil, sudjelovati na forumima o pitanjima klimatske promjene pa do stanja u Grčkoj. Nude se i raznovrsne grupe koje obrađuju teme poput natječaja za posao, ponude stipendija, grupe u kojima su aktivni i izvorni govornici koji pomažu u jezičnim dvojbama. Osim „alumnijima“ ova društvena mreža namijenjena je i tvrtkama, zakladama, sveučilištima „s ciljem umrežavanja, njegovanja kontakata, zapošljavanja i kvalitetnog korištenja te implementacije potencijala ovih ljudi u zemljama iz kojih oni potječu, pa tako i u Hrvatskoj“, rekla je Vedrana Marušić, diplomirana anglistica, germanistica te ekonomistica, predstavnica Alumniportala za Hrvatsku. Potiče se i „online“ i „offline“ sudjelovanje u radu portala koji zasada broji oko 340 hrvatskih članova. „Portal se polako formira u malu međunarodnu burzu zapošljavanja“, smatra Marušić te potiče na otvaranje osobnog ili pak poslovnog profila te osvježavanja vlastitih veza s Njemačkom.

Ići u korak s vremenom znači upravo prihvaćanje novih izazova te širenje vlastitih horizonata. Izgleda da se hrvatski mlađi naraštaj polako odmiče od poslovice „hvali more drž´ se kraja“ te je spreman na isplovljavanje iz matične luke i istraživanje novih stranih mora. Sad ima priliku, vrlo rentabilno, usmjeriti svoja kormila prema Njemačkoj.

Autor: Lea Talijančić, Zagreb

Odg. ur.: N. Kreizer

Preporuka uredništva