1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

U "krnjoj Jugoslaviji“ nije bilo mjesta za BiH

Međunarodnim priznanjem Hrvatske i Slovenije i BiH se našla na povijesnom raskršću. Mogla je birati između dvije opcije - ostati u "krnjoj Jugoslaviji“ ili krenuti putem vlastite neovisnosti.

Karta bivše Jugoslavije

Raspad Jugoslavije

Jugoslavija se nije samo raspala, već i eksplodirala

"Osamostaljenje Hrvatske i Slovenije imalo je višestruke posljedice na vojno-političkom planu. Jedinice bivše Jugoslavenske narodne armije odane srbijanskom predsjedniku Slobodanu Miloševiću najvećim su dijelom dislocirane iz Hrvatske i Slovenije u BiH, koja je tada postala najveća vojarna na svijetu. To je ohrabrilo ekstremiste Srpske demokratske stranke da proglase tzv. Srpsku Republiku BiH koja je kasnije preimenovana u Republiku Srpsku“, objašnjava za Deutsche Welle vojno-politički analitičar Đuro Kozar. "Nakon osamostaljenja Hrvatske i Slovenije, SFRJ je i praktično prestala postojati. Ono što je ostalo od bivše zajedničke države bilo je pod apsolutnom kontrolom Slobodana Miloševića. BiH se što prije morala izdvojiti iz takve krnje Jugoslavije jer građani, patrioti BiH, svoju budućnost nisu vidjeli u tzv. Velikoj Srbiji. To je i učinjeno na referendumu za nezavisnost BiH 29. veljače i 1. ožujka 1992. godine“, kaže Đuro Kozar.

Priznanje Slovenije i Hrvatske utjecalo je i na sudbinu BiH

Milošević i Karadžić

Mnogi BiH građani danas misle da hrvatski i slovenski političari u Beogradu nisu imali s kim razgovarati

Građani Sarajeva smatraju da su ključnu ulogu u raspadu bivše SFRJ imali Beograd i Zagreb. "Mislim da su Srbija, Hrvatska i Slovenija počele proces raspada. Niti jedna od tih republika nije bila zainteresirana za očuvanje zajedničke države. Kada su Hrvatska i Slovenija proglasile nezavisnost, bilo je jasno da u ostatku Jugoslavije više nema mjesta ni za BiH, tako da je osamostaljenje tih republika u znatnoj mjeri odredilo i sudbinu naše zemlje“, kaže Zinaida H. (36).

"Nerado se sjećam toga jer znamo što je uslijedilo. Vidjelo se to i po događajima u Hrvatskoj i svi smo se pitali, ako je tako kod njih, što će biti kod nas? Ali Hrvatska i Slovenija su krenule svojim putem i to više nije bila ona Jugoslavija svih naroda i narodnosti kako su je nekada zvali. Mislim da je Srbija istjerala iz Jugoslavije sve te republike čije je dijelove poslije ratom htjela zadržati. Da nije bilo Miloševića i njegove 'antibirokratske revolucije' možda bi nam sada svima bilo bolje“, ističe Esad T. (45).

Hrvatski i slovenski političari nisu imali s kim razgovarati u Beogradu

"U to vrijeme nisam pratila politička zbivanja. Mislim da tada nisam bila svjesna što za Jugoslaviju znači osamostaljenje Hrvatske i Slovenije, pogotovo ne kakve bi mogle biti posljedice i šta bi se nama u BiH moglo desiti, to nikako. Čini mi se da je u to vrijeme većina ljudi krivila Sloveniju i Hrvatsku da žele uništiti Jugoslaviju, a danas mislim da zapravo hrvatski i slovenski političari nisu u Beogradu imali s kim razgovarati“, kaže Jelena K. (36).

Arhivski snimak Tuđmana i Miloševića

Tuđman i Milošević odbili su prijedlog Izetbegovića i Gligorova

Svjedočeći o raspadu Jugoslavije, bivši član Predsjedništva SFRJ Bogić Bogićević je podsjetio da su slovenski dužnosnici bili spremni prihvatiti da JNA ostane u ovoj republici tri godine nakon proglašenja neovisnosti. "Sve smo pokušavali kako bi se izbjegao rat“, kazao je Bogićević za Liberty tv. Rekao je da uoči raspada prijedlozi zakona iz Slovenije i Hrvatske nisu prolazili u parlamentu Jugoslavije. "Zbog dominacije izaslanika iz Srbije, Kosova, Crne Gore i Vojvodine, ove dvije republike objektivno nisu bile u ravnopravnom položaju u SFRJ“ rekao je Bogićević.

Nekadašnji predsjednik Skupštine Republike BiH Miro Lazović podsjeća pak na pregovore predsjednika bivših jugoslavenskih republika kao "posljednju šansu da se jugoslavenska kriza riješi mirnim putem“. "Predsjednici BiH Alija Izetbegović i Makedonije Kiro Gligorov ponudili su prijedlog asimetrične konfederacije, ali on nije naišao na razumijevanje kod Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića, tako da je taj pokušaj propao. Slovenija i Hrvatska s jedne te Srbija i Crna Gora s druge strane nisu odustajale od maksimalističkih ciljeva“, kaže Lazović.

Autor: Samir Huseinović, Sarajevo

Odg. ur.: D. Dragojević

Preporuka uredništva