1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

U Kninu satovi idu drukčije

Prije deset godina, nakon kratke vojno-redarstvene akcije, Hrvatska je ponovno preuzela kontrolu nad područjem takozvane Krajine. Većina Srba koji su bili na tom području uoči «Oluje» u konvojima je napustila Hrvatsku, a do danas se vratio tek manji dio njih. Knin su u međuvemenu naselili Hrvati iz ostalih dijelova zemlje ili izbjeglice iz Bosne i Hercegovine.

Jumbo-plakat s likom odbjeglog generala Gotovine u Kninu

Jumbo-plakat s likom odbjeglog generala Gotovine u Kninu

Kada se u Knin dolazi s Jadranske strane, prvo Vas dočekaju ostaci industrijske zone, a tek zatim kućice, neke još uništene, ali uglavnom novosagrađene. Doduše su neožbukane, ali u njima se može stanovati. Iz jedne od njih proviruje i starica Danica Stojisavljević – ona se još sjeća dana kada je prije deset godina Hrvatska vojska pregazila samoproglašeni glavni grad samoproglašene Republike Srpske Krajine: «Lično ostala sam u svoj kući, istjerali su me iz nje, Hrvatska vojska i sve mi zapalila – tu u Otištu, više Sinja. Četiri dana sam bila tu pa su me otjerali, a kada sam se vratila, sve je bilo izgorjelo.»

Uz njezinu kuću demonstrativno se vijori hrvatska zastava – a i u susjednoj kući žive Hrvati – mladi bračni par s četvero djece živi u prizemlju, dok se kat još gradi. Miro i Marina su sami izbjeglice – iz Bosne. U Kninu su osam godina: «Tek smo sada u prosincu dobili definitivno da je naše. Zapravo još nije naše – država je to kupila. Bili smo donedavno kao izbjeglice, kao podstanari, šta da kažem. I sad smo tu – ajmo reć' – u svojoj kući. Imali smo sreću što nismo selili. Država je sada otkupila kuću od tog Srbina. On je samac, nema obitelj. Odselio se u Srbiju. I više ga ne viđamo. Prodao je kuću i otišao.»

Umjesto odbjeglih Srba Knin naseljavaju Hrvati

Do 1995. Hrvati su u Kninu bili manjina. Nakon «Oluje» većina je Srba pobjegla iz grada. Ognjen Biserko, predsjednik kninskog SDSS-a, svjedoči o prvim kolovoškim danima 1995.: «Ujutro rano kada je počelo granatiranje, narod nije očekivao da će do toga doći, jer je ovo bila UNPA zona, tu su bile snage Ujedinjenih naroda. Narod je bio iznenađen. Vladala je konfuzija, strah i u jednom momentu kada je netko, ne znam je li to Martić ili tko, naredio da ide evakuacija civilnog stanovništva, sve je to stihijski prošlo. Odjednom si na ulici vidio kolone traktora i da se to negdje kreće.»

Mnogi kažu da je hrvatska vlada nakon «Oluje» sustavno počela naseljavati Hrvate u Knin – bilo da su oni dolazili iz Bosne i Hercegovine ili iz drugih dijelova zemlje, obećavajući im kule i gradove. «Počeli smo živjet ovdje, došli smo iz Zagreba i počeli smo ovdje živjet kao svi drugi mladi. Kad se sve ovo oslobodilo, obećavali su nam posao i stanove pa su tako svi nahrupili. Međutim, u početku je bilo nešto posla, ali poslije sve slabije», ispričala je ova 27-godišnja nezaposlena majka četvero djece.

Srbi se vrlo polako vraćaju u Knin. Oni koji se vrate većini su sumnjivi, ali oni koji su sudjelovali u zlostavljanju Hrvata ionako se ne usuđuju doći ondje. Povratnicima je teško, kaže Ognjen Biserko, mjesni šef SDSS-a: «Danas u Kninu živi oko 3 000 Srba. Situacija je dosta teška. Najveći je problem što su Srbi uglavnom svi nezaposleni. Privatna imovina se sada tek, od kada naša stranka ima zastupnike u Hrvatskom saboru i podržava hvatsku vladu, počela intenzivnije vraćati i obnavljati, ali još uvijek to nije zadovoljavajuće.»

Knin se ne oporavlja

No, Knin se općenito slabo razvija, unatoč planovima koje ima gradonačelnica Josipa Rimac (HDZ): «Knin je ranije bio industrijski grad. Sada ga želimo preusmjeriti ka ekološkom gospodarstvu, to je uzgoj stoke. Knin ima sve preduvjete za takav razvoj. Osim toga potičemo razvoj srednjeg i malog poduzetništva u poduzetničkim zonama koje su već predviđene, izgrađene i uskoro će biti otvorene.»

Prema popisu stanovništva iz 2001. Knin je imao 15 500 stanovnika, no na zadnjim je izborima glasovalo 19 200 ljudi. – Kakva je danas nacionalna struktura, pitanje je koje smo postavili gradonačelnici: «Nerado odgovaram na ovo pitanje, jer ne volim ljude dijeliti na nacionalnost, ali javnost to želi znati. Statistički gledano – sve su to relativne brojke – 36 posto je srpske nacionalnosti, a ostatak su Hrvati, da li domicilni, da li su došli s područja Hrvatske ili iz Bosne i Hercegovine. Ali ljude prije svega gledam kao građane grada Knina.»

Iako u gradskom vijeću SDSS ima najveći broj zastupnika, Knin predvodi HDZ. U koaliciju nije ušao sa srpskom strankom – gradonačelnica Josipa Rimac takav savez odbija – radije pristaje na potporu manjih nacionalističkih stranaka, koje su toliko radikalne da sam šef HDZ-a i premijer Ivo Sanader s njima ne želi ni razgovarati. No, u Kninu satovi idu drukčije – rane su još svježe, a jaz dublji – deset godina nakon rata i operacije «Oluje» koja je prohujala nad Krajinom 4. i 5. kolovoza. Zapovjednik je tada bio general Ante Gotovina za kojim danas traga Haaški sud. Njegova velika slika i danas još stoji na prilaznim cestama Kninu, tamo gdje su kućice u kojima žive izbjeglice – i srpske i hrvatske.

  • Datum 05.08.2005
  • Autor Ebehard Nembach
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZG9
  • Datum 05.08.2005
  • Autor Ebehard Nembach
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZG9