1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

TEME

U Iranu ništa novo

Od prošlog vikenda iz Irana skoro svakodnevno stižu vijesti o podmetnutim bombama i eksplozijama u kojima je do sada poginulo deset, a ranjeno približno 80 ljudi. Iranska je policija uhitila šest osoba, a Vlada u Teheranu je glavninu odgovornosti svalila na islamsko-marksističke skupine i proarapske separatiste uz optužbu da tim napadima žele sabotirati predsjedničke izbore. Predizborna je kampanja zapravo na samom kraju, jer Iranci predsjednika biraju u petak.

default

Iako je sadašnji iranski predsjednik Mohammed Hatami naglasio kako ti atentati neće utjecati na održavanje izbora, Mustafa Moin, koji, bi prema procjenama uz Akbara Hašemija Rafsandžanija mogao proći u drugi krug, najavljuje da će se povući ne zaustavi li se taj novi val nasilja, kakav u Iranu nije zabilježen u više od deset godina. Krajem svibnja u Iranu je objavljena lista predsjedničkih kandidata, čime je službeno započela predizborna kampanja. Na listi se ovoga puta ne nalazi sadašnji predsjednik Mohammed Chatami, budući da se on nakon drugog mandata više nema pravo kandidirati. Na početku se prijavilo čak tisuću potencijalnih predsjedničkih kandidata, no tvrdolinijaši iz Vijeća čuvara iranskog Ustava odmah su diskvalificirali skoro sve sumnjive osobe, u prvom redu sve žene. Tako se na kraju na službenoj listi našlo samo osam muškaraca, od kojih su četvorica bivši pripadnici Čuvara revolucije, elitnih postrojbi iranskog režima.

Takav postupak nailazi na nezadovoljstvo birača, tako da mnogi od njih uopće ne namjeravaju izaći na izbore. Jedan Iranac objašnjava: „Neću ići birati. Prema mom mišljenju, svi su kandidati već unaprijed određeni. Moja obitelj nakon revolucije još niti jednom nije izašla na izbore.“

I još jedan Iranac ističe: „Nije mi svejedno, jer to je ipak naša zemlja za koju se moramo brinuti i tu dužnost trebamo shvatiti ozbiljno. Ali, ja ionako ne mogu ništa promijeniti i zato neću birati.“

No, velik odaziv birača u interesu je režima, jer bi u se protivnom u inozemstvu moglo zaključiti kako u Iranu nisu održani slobodni i demokratski izbori. Zato vrhovni iranski vjerski vođa ajatolah Ali Hamnei poziva svoje sugrađane: „Zakleti neprijatelji ove nacije usredotočili su se samo na jedno: pokazati ove izbore što je moguće nezanimljivima. Vaše sudjelovanje na izborima je protiv njihovih interesa. Vaš izbor pokazuje pravu sliku Islamske Republike kako u islamskom tako i u cijelom svijetu.“

Dodatni poticaj za izlazak na izbore je i uvođenje biračke obveze. Naime, bez glasovanja nema ni odgovarajućeg pečata u osobnim dokumentima, a bez njega ni radnog mjesta u državnim službama.

Paleta kandidata nije velika, kao ni vlast koju će izborni pobjednik preuzeti. Jer, prema iranskom Ustavu posljednju riječ nema predsjednik Vlade nego vrhovni vjerski vođa ajatolah Ali Hamnei. On je također i vrhovni zapovjednik oružanih snaga koji samostalno donosi odluku o objavi rata, on imenuje i otpušta članove Vijeća čuvara iranskog Ustava i šefove državnog radija i televizije. Nakon vrhovnog vjerskog vođe, najšire nadležnosti ima Vijeće čuvara iranskog Ustava. Njegovih 12 članova kontrolira jesu li zakoni u skladu s Ustavom i islamskim vjerskim pravilima. Polovicu članova Vijeća neposredno bira ajatolah Hamnei, no on posredno utječe i na izbor druge polovice. Bez suglasnosti Vijeća nitko se ne može kandidirati na parlamentarnim i predsjedničkim izborima. Jedan od onih kojima Vijeće nije dopustilo kandidiranje na predstojećim predsjedničkim izborima je i predsjednik liberalno-islamske stranke „Oslobodilački pokret“ Ebrahim Yazdi. On kritizira nedostatak demokracije u Iranu i poziva se na prvog iranskog vjerskog vođu ajatolaha Homeinija:

„Gospodin Homeini često nije bio suglasan s Vijećem čuvara iranskog Ustava te se žalio na njega. Jednom je čak rekao da ovdje nekolicina staraca odlučuje o narodu. To se i danas događa - nekoliko starih muškaraca odlučuje o budućnosti nacije. Takve odluke Vijeće uopće ne bi smjeli donositi.“

Predizborne analize pokazuju da u prvom krugu najvjerojatnije niti jedan kandidat neće dobiti potrebnu nadpolovičnu većinu, tako da će se u drugom krugu odlučivati između dva kandidata s najvećim brojem osvojenih glasova. Glavni su favoriti za sada bivši predsjednik Akbar Hašemi Rafsandžani i umjereni kandidat Mustafa Moin.

  • Datum 14.06.2005
  • Autor Andrea Jung-Grimm
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZGd
  • Datum 14.06.2005
  • Autor Andrea Jung-Grimm
  • Ispis Ispiši ovu stranicu
  • Permalink http://p.dw.com/p/9ZGd