1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

U Hrvatskoj, tko i radi - boji se gladi

U Hrvatskoj, ne samo da je nezaposlenost zastrašujuće visoka, nego i golemi broj osoba radi - ali ne prima plaću. Đurđica Krnjak je postala simbol teškog stanja radnika, osobito onih u tekstilnoj industriji.

Oglasi o radnim mjestima na Zavodu za zapošljavanje u Zagrebu

Oglasi Zavoda za zapošljavanje se pažljivo čitaju

Odbor za nagrade zagrebačke Gradske skupštine jednoglasno je predložio da se nagrada Zagrepčanka godine dodijeli Đurđici Krnjak, radnici tekstilne tvornice Kamensko u stečaju i predvodnici inicijativne grupe od 20 radnica u borbi za svoja radnička prava. U obrazloženju odluke rečeno je da radnice Kamenskog svojim štrajkom nisu samo upozorile na težak položaj radnica u tekstilnoj industriji, već su danju radile, a noću štrajkale glađu kako bi javnost senzibilizirale na probleme radnika koji rade a ne primaju plaće.

Radnice u tvornici odjeće

U tekstilnoj industriji je stanje osobito teško

U Hrvatskoj je apsolutna nezaposlenost premašila 320 tisuća osoba. No, još je porazniji podatak da preko 70 tisuća ljudi radi, a ne prima plaću. Među njima su i zaposlenici npr. Jadrankamena, u vlasništvu Brune Orešara, bivšeg tenisača i svojedobnog sparing-partnera prvog hrvatskog predsjednika Franje Tuđmana. Zbog toga su se Jadrankamenovi radnici htjeli i fizički obračunati s Orešarom, ali ih je spriječio sindikalni povjerenik.

Borba za Kamensko

I radnice Kamenskog, prije stečaja, pet mjeseci nisu primile plaću a dvije godine im nisu uplaćivani doprinosi za mirovinsko i zdravstveno osiguranje. Građani su u radnicama Kamenskog prepoznali gospodarsku i socijalnu situaciju u zemlji, odnosno njihovu spremnost da se bore za svoju egzistenciju. Uočili su tada i radnicu Đurđicu Krnjak. „Obećali smo sami sebi da ćemo se boriti za Kamensko, da ostane, da radimo pa na bilo koji način.“, kazala je ta danas nezaposlena radnica, koja s nezaposlenim sinom živi u podstanarskom stanu.

Radnici u Zagrebu

Ako netko i ima posao - to nipošto ne znači da prima plaću.

Kako bi izbjegli rad bez plaće ili nezaposlenost ili dugotrajni boravak na burzi rada, a u želji da dobiju nešto bolju mirovinu, lani je više od 21 tisuće ljudi otišlo u prijevremenu mirovinu. Nezaposleni i umirovljenici za čak sto tisuća premašili su broj zaposlenih osoba pa su sve glasniji zahtjevi i radnika i sindikata, ali i poslodavaca da se potaknu mjere za zapošljavanje jer sve manji realni sektor neće moći financirati sve veću potrošnju.

Tko će to platiti?

Sve najveće sindikalne središnjice smatraju kako je trenutačno najvažniji problem u Hrvatskoj visoka nezaposlenost pa će u sklopu rasprave o Vladinom programu gospodarskog oporavka inzistirati na pitanju, jesu li Vladine mjere dovoljne da se pokrene gospodarstvo i smanji najveća nezaposlenost od 2005. godine. Hrvatska udruga poslodavaca mišljenja je da bi hitno trebalo raspravljati o izmjenama Zakona o radu i tržištu rada koje treba što prije fleksibilizirati kako bi se stvorili uvjeti za povećavanje zaposlenosti.

Zagreb

Hrvatska mora naći rješenje, bez da uguši i ono malo gospodarstva koje uspješno djeluje

Krajem 2010. u Hrvatskoj je bilo ukupno milijun i 200 tisuća umirovljenika, a na jednog je umirovljenika dolazilo svega 1,23 zaposlenika. No, zbog nezaposlenosti taj je omjer sada potpuno narušen jer milijun i 400 tisuća zaposlenih, među kojima su i oni koji ne primaju naknade, mora financirati i sve veći broj onih na burzi. Prosječna plaća u Hrvatskoj je 5.584 kune, a prosječna mirovina 2.164 kune. U ovoj godini planira se za mirovine izdvojiti oko 35 milijardi kuna, pri čemu bi se 19,3 milijarde kuna prikupile iz mirovinskog doprinosa na plaće, a 16,3 milijarde kuna pokriti iz državnog kase. Realnije je, međutim, upozoravaju ekonomisti, da se i mirovine i naknade za nezaposlene i ina prava u sve većem dijelu financiraju kreditima jer gospodarstvo neće izdržati tolike namete.

Radnice Kamenskog i Đurđica Krnjak u takvoj situaciji postaju simbol sve više obespravljenih radnika u Hrvatskoj, napose onih koji rade bez plaće. A takvih će, prema procjenama analitičara, do kraja godine biti oko sto tisuća.

Gordana Simonović, Zagreb

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva