U Hrvatskoj se može dobro zaraditi

Hrvatska je za jedne 'obećana zemlja' za strana ulaganja, osobito za one koji sjede u Banskim dvorima. Za druge je trnovita avantura i godine potrošene u labirintu birokratskih propisa. Gdje je istina? Na jednom polu ove dvije krajnosti ili negdje u sredini – pokušali smo doznati od onih koji su uložili u Hrvatsku ili u Hrvatskoj posluju. Pitali smo ih – je li moguće u Hrvatskoj napraviti dobar posao, uložiti novac i oploditi kapital?

Valamar je jedna od najvećih turističkih kompanija u Hrvatskoj, doduše u većinskom austrijskom vlasništvu. Predsjednik Uprave Peter Fuchs Hrvatsku vidi kao zemlju koja obiluje i vrlinama i manama. „Poslovno okruženje ponekad nije najjednostavnije. Ako želimo uvoziti proizvode, nije jeftino. Ako želimo koristiti strane konzultantske usluge, ponekad je teško doći do potrebnih dozvola. Ali, sličan problem postoji i u Njemačkoj.“

I Njemačka zna što je korupcija

Kao prednost Hrvatske Fuchs vidi ljude otvorenog srca, bogatu povijest i istu takvu turističku tradiciju. Tu je i priroda, od plavog mora do čistog zraka. Zemljopisni položaj u središtu Europe također nije na odmet, ali dobro bi došao koji propis manje. „Malo manje birokracije bilo bi dobro. Vlada bi trebala nastaviti privatizirati turističke tvrtke u državnom vlasništvu“, kaže Fuchs. Smetaju ga visoki porezi i veliki troškovi poput onih za vodu, struju i davanja lokalnoj samoupravi. Na pitanje o korupciji Fuchs tek podsjeća da i Njemačka nije imuna na taj problem često nazivan rak ranom društva. Kad je riječ o kompaniji kojoj je na čelu, Fuchs od ove turističke sezone očekuje rezultate na razini prošlogodišnjih.

Zajedno do korištenja sunčeve energije

Fraunhofer-institut iz njemačkog Freiburga jedna je od najvećih svjetskih kompanija za sustave solarne energije koja, s jedne strane, radi na istraživanju istih, a s druge strane, na oplemenjivanju istraživačkih rezultata. Zajedno sa zagrebačkim Institutom Ruđer Bošković i hrvatskom tvrtkom Vallis Solaris radi se na istraživanju solarnih sustava, pokretanju proizvodnje solarnih ćelija i sve to u Hrvatskoj. Projekt je podržala i njemačka vlada s milijun i pol eura. Pogoni će se nalaziti u Lipiku i Varaždinu. Volker Wittwer, jedan je od čelnih ljudi spomenute njemačke kompanije, u Hrvatskoj vidi dobru poslovnu priliku. „Mnogo je dobrih inženjera i kompanija koje rade na tom području. Imate mnogo sunca i turista koji troše energiju. Dobra je veza između solarne energije i potrebe za njom. Birokracija je jedan u najvećih problema. U Njemačkoj obično trebate dva tjedna za pokretanje tvornice, u Hrvatskoj više od godinu dana. Potrebno je učiniti neka poboljšanja. U Njemačkoj trebate jednu dozvolu, u Hrvatskoj deset do dvadeset različitih dokumenata.“

Ukratko, cilj spomenutog projekta je od kvarcnog pijeska proizvesti solarne ćelije, a uz pomoć njih obnovljivu energiju - i to na do sad još neviđen način. Direktor spomenute tvrtke Vallis Solaris Željko Selak očekuje da bi Hrvatska za pet do deset godina mogla postati izvoznik nove tehnologije u proizvodnji solarnih ćelija. Dio takvih ćelija svakako će završiti i na hrvatskoj obali. Selak živi i radi u Njemačkoj, ali hrvatski propisi nisu mu nepoznati.

Hrvati stručni i marljivi

„Osobno nikad do sada nisam imao nikakvih problema. Zakoni su poznati i transparentni. Jesu li dobri, to je drugo pitanje. Investitori često griješe jer ne surađuju s hrvatskim odvjetnicima i savjetodavnim kućama“, kaže Selak. Dodaje da poneke zakone svakako treba mijenjati, ali priznaje da i u Njemačkoj postoje projekti na koje se dugo čeka. Izrada jednog prostornog plana u Njemačkoj zna potrajati od sedam do deset godina što ne znači da u Hrvatskoj nema prostora za poboljšanja. O hrvatskoj radnoj snazi Selak može prenijeti samo pozitivna iskustva. „Kad smo radili projekt Vallis Solaris tvrtka Fraunhofer napravila je analizu tvrtke proizvođača modula u Hrvatskoj gdje je bilo izuzetno pozitivno izvješće o kvaliteti i menadžmenta i radne snage. Druga analiza je bila rađena u tvornici stakla u Lipiku. Isto tako, izuzetno pozitivno izvješće o kvaliteti radne snage. Ta dva primjera su mi poznata, ali jako mi je teško generalizirati odgovor. Naša su iskustva bila izuzetno pozitivna.“

„Generalno, njemačko i hrvatsko stanovništvo jako dobro se razumiju. Osim toga, hrvatski građani koji žive u Njemačkoj izuzetno su cijenjeni i sugrađani i radnici. Zbog turizma Nijemce uvijek veže pozitivan osjećaj za Hrvatsku“, zaključuje Selak i dodaje da svakako postoji prostor i potreba da se hrvatsko-njemački poslovni odnosi prodube i prošire na obostranu korist.

Autor: Goran Prokopec, Zagreb

Odg. urednik: Anto Janković