1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

U hrvatskim kafićima se opet puši

Zabrana pušenja u zatvorenim javnim prostorima u Hrvatskoj je izdržala samo četiri mjeseca. Ugostitelji su se žalili i na drastični pad prometa zbog kojih će i plaćati manje poreze - i otpuštati radnike.

Puna pepeljara

Što je kavana bez prepune pepeljare?

Od danas se opet može pušiti u kafićima i restoranima. Hrvatska tako postaje jedna od rijetkih zemalja koje su se predomislila u vezi rigidne zabrane pušenja. Iako, upozoravaju stručnjaci, troškovi liječenja bolesti koje uzrokuje pušenje popeli su se na gotovo tri milijarde kuna, a svake se godine zbog nikotina gubi čak 11 tisuća osoba. Izravno od raka pluća i bronha godišnje umire dvije tisuće ljudi.

Vlasnicima kafića i restorana dan je dodatni rok od šest mjeseci za ugradnju ventilacijskih uređaja. To znači da će se, pojašnjava predsjednik Ceha ugostitelja Hrvatske obrtničke komore Nenad Šepak "desit će se, vrlo jasno precizirano, da će se mali prostori ugostiteljski morat tako opremit ventilacijom da bi se u njima moglo pušiti, ako će imat deset izmjena zraka u sat vremena."

U zone ili odluka

Mladići piju i puše

Ugostitelje je 'izvlačilo' lijepo vrijeme kada su gosti pušili na terasama.

Vlasnici lokala do 50 četvornih metara moći će izabrati hoće li se u njima pušiti ili ne. Oni veći od 50 četvornih metara imat će dvije zone - za pušače i nepušače. Površina prostora za pušenje ne smije biti manja od 10 četvornih metara, a taj prostor ne smije biti veći od 20 posto ukupne površine prostora za usluživanje.

U Hrvatskoj je, inače, od oko 10 tisuća kafića njih 80 posto do 50 četvornih metara. Dok je za vrijeme ljeta gostima još ostala mogućnost boraviti na terasama, ugostitelji bez te mogućnosti se žale kako im je promet pao i za 70%. Tvrde da je zakonom o zabrani pušenja nestalo 3000 radnih mjesta jer hrvatsko ugostiteljstvo ukupno zapošljava oko 200 tisuća ljudi. Utoliko smatraju i da su važan gospodarski čimbenik, jer ako se njihov prihod prepolovio, uvelike su se smanjila i davanja za državni proračun.

Autorica: Gordana Simonović

Odg. ur.: A. Šubić

Preporuka uredništva