1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

U Francuskoj – narančasta faza uzbune

Zabrana prometa, jeftiniji autobusni prijevoz i njega starijih – sve to je u okviru ozonskog plana protiv toplotnog udara.

2003. godine u Francuskoj je stradalo i grožđe

2003. godine u Francuskoj je stradalo i grožđe

U srednjoj Europi je vruće. Meteorolozi govore o klimi kao u Sahari: preko dana je jako toplo, a po noći se temperature smanje za gotovo 20 stupnjeva. Za mnoge stanovnike ovo je vrlo neobična klima. I prije tri godine, 2003., Europa je bila žrtva vrućeg ljeta. U Francuskoj je to završilo u katastrofi: oko 15.000 osoba je preminulo, jer nisu bile dovoljno pripremljene, nisu imale i nisu uzimale dovoljno tekućine ili su se previše opterećivale. Prije svega u bolnicama i staračkim domovima stanje je tada eskaliralo – osoblje više nije moglo zadovoljiti potrebe svih pacijenata i staraca. Međutim, Francuska je u međuvremenu reagirala – na snazi je sada ozonski plan.

37˚C – alarmantna granica

Na nebu iznad Francuske lebdi svega nekoliko oblaka koji bi mogli donijeti malo kiše, ali ne i stvarno osvježenje. Meteorolozi ovih dana očekuju 37 stupnjeva na jugu i istoku zemlje. Dovoljan je to razlog da francuski ministar zdravstva u 45 od gotovo 100 francuskih departmana proglasi narančasti znak uzbune. To znači da se mobiliziraju socijalne i zdravstvene službe. Do jučer je od posljedica vrućina umrlo najmanje devet osoba, kaže ministar i time podsjeća na tužno razdoblje u kolovozu 2003. godine, kada je u Francuskoj preminulo 15.000 uglavnom starijih osoba.
Tako se Janine Maudaux prisjeća: "To je bila prava sramota kako su zakazale državne službe. Još uvijek sam ljuta, jer znate, ja imam 81 godinu”.
Vrućina je ovoga puta u Strassbourgu jednako teška kao i starost. U ljeto 2003. godine osoblje u bolnicama i staračkim domovima nije bilo u stanju pobrinuti se za oslabljene žrtve vrućina. Francuska se u srpnju i kolovozu nalazi na odmoru. A to je 2003. godine vrijedilo i za liječnike i ostalo osoblje. Tadašnje masovno umiranje bila je prava trauma za cijelu naciju, koja je tako ponosna na svoju socijalnu državu.

Naučili na greškama

Tri godine kasnije čini se da su vlasti nešto bolje pripremljene i kako mogu bolje reagirati na toplotni val: Gradovi imaju popis adresa starijih osoba koje žive same. Na popisu se nalazi i ime gospođe Janine Maudaux: “Da, ovo je sada puno bolje. Redovito me posjećuju dvije socijalne radnice koje nam donose vodu, osvježavajuće ubruse ili koje jednostavno pogledaju kako nam je. Ali naravno da bi se moglo učiniti još više”.
Strassbourg je ovih dana posebno vruće mjesto, količina ozona u srijedu je iznosila više od 180 mikrograma na prostorni metar. Stoga je grad aktivirao takozvani ozonski plan za uzbunu. To zvuči dramatično, ali se svodi na to da se ljudima kaže da po ovakvoj vrućini ostave svoje automobile doma.
Točka jedan plana za uzbunu glasi ovako: tko iznajmi bicikl plaća samo polovicu. Točka dva: tko koristi autobus ili tramvaj vozi se 24 sata po takozvanoj “tarif d’ozone”, ozonskoj tarifi od 2,40 eura. Za putnike u tramvaju ovo je vesela vijest: “Uvijek je dobro, ako je jeftino”. - “To je jako dobro”. - “Uvijek je dobro manje prometa”.