1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

U Bruxellesu pokrenuta Jadranska strategija – kao treća europska makroregija

Jadranska euroregija sa stanovništvom od gotovo 90 milijuna ljudi želi pretsati u pordučje koje će imati Jadransku strategiju koja će uživati posebnu pomoć i podršku EU-a. Strategija za Jadran pokrenuta je u Bruxellesu.

skulptura u Opatiji - pozdrav moru

Bruxelles misli i na Jadran, skulptura u Opatiji - pozdrav moru

Nakon Jadranske incijative koja je zaživila sredinom 2006.godine koju su pokrenule dvije jadranske regije, Istarska županija iz Hrvatske i talijanska regija Molisse, nešto manje od četiri godine kasnije Jadranska euroregija koju čini dvadesetak regija iz sedam zemalja želi postati dio europske politike lansiranjem Jadranske strategije. Poučeni primjerima Baltičke i Podunavske strategije koje je Europska unija pokrenula nedavno, zemlje jadranske euroregije žele se nametnuti kao treća makroregionalna strategija Europske unije.

„Dozvolite mi da vas zamolim da nam pomognete. Nama treba politička pomoć i politička volja, ali naravno i puno toga drugoga da smanjimo razlike na Jadranu. Mi smo spremni prihvatiti tu pomoć“, rekao je predsjednik Jadranske euroregije Ivan Jakovičić u Bruxellesu. On je naglasio da se možda prije desetak godina na Jadranu vodila se drukčija politika, ali danas se vodi politika suradnje i prijateljstva“. Jakovčić je pozvao da se ta politika nastavi zajednički“.

Što Jadranska strategija donosi običnom čovjeku?

Ribar na barci u Splitu

Koje koristi od strategije imaju ribari?

Na samom početku postavlja se pitanje što seljaku, ribaru ili poslovnom čovjeku u Puli, Rijeci, Zadru i Splitu, ali drugim jadranskim regijama donosi Jadranska strategija? „Mi želimo da naši seljaci i zaposlenici u turizmu, ljudi koji putuju i dolaze k nama da upravo kroz Jadransku strategiju postanu konkuretni da dođu do novaca. Jer, sve se na kraju svodi na novac i pitanje da li će nešto biti financirano bespovratnim ili kreditnim sredstvima“, objašnjava Jakovčić . Pored pitanja financiranja tu je još čitav niz drugih pitanja, da li će postojati kvalitetna infrastruktura, primjerice kvalitetna lučka infrastruktura kao i mogućnost kvalitetnog ribarstva i da li postojati bespovratni poticaje za seljake, za turizam i za tipične autohtone proizvode. Jakovčić je otvoireno izrazio želju da „kao što to i drugi čine, iz europskih fondova i jadranska euroregija dobije bespovratna sredstva za građane, dakle ne samo za proračune općina, gradova, županija i država već i konkretno za one koji će biti direktno zainteresirani za rad na Jadranu“, objašnjava Jakovčić.

Budući da Jadransku euroregiju čini 26 članica iz sedam zemalja među ostalim 7 hrvatskih županija, neretvanski kanton iz BiH te dvije općine iz Crne Gore, Jakovčić smatra da se u najnoviji projekt mogu vrlo uspješno uključiti sve zemlje iz regije koje se nalaze na Jadranskom moru.

Kroz Jadransku strategiju pomoći BiH i Crnoj Gori na putu u EU

Građani BiH na ljetnom odmoru u okolici Makarske

Od Jadrana koristi imaju ne samo građani BiH i Crne Gore već i njihov put prema EU

„Za Bosnu i Hercegovinu, za Crnu Goru i Albaniju vrijedi sve kao i za sve ostale zemlje Jadranske regije. Želimo da kroz ovu strategiju BiH i Crnu Goru i Albaniju jače i brže uključimo u europske procese“, poručuje istarski župan. On je upozorio da je ono što „čine vlade i države njihva stvar i neka to čine i dalje, ali naš je zadatak da kao oni koji su najbliži građanima da upravo mi pokušamo još više osmišljavati život na Jadranu“, smatra istarski župan Ivan Jakovčić.

Bivša povjerenica za regionalni razvoj Danuta Hübner je rekla da je iznimna važna suradnja na svim mogućim područjima ne samo zbog političkih i gospodarskih razloga, najbolji primjer je klima. Hübner ukazuje da strategija povezuje regije, no najvažnije je da strategija ima potporu zemalja članica i svih europskih instituacija.

Jadranska strategija treba imati potporu članica i europskih institucija

Bivša povjerenica za regionalnu politiku Danuta Hübner

Bivša povjerenica Hübner: "Što se mene tiče Hrvatska može u EU već sutra!"

„Potreban je angažman Europske komisije koja mora pripremiti strategiju na način da ona bude dobra. Ovdje se nalazimo na početku jedne regije gdje se nalaze zemlje članice i potencijalne članice – svi one žele surađivati, imati zajedničku strategiju i sada trebamo započeti proces, raditi na strategiji a to može trajati neko vrijeme“, oprezna je bivša povjerenica. Ipak, ona smatra da „ako postoji politička volja i postoji potreba i ako naši građani od nas političara nešto važno očekuju tada političari na kraju ipak odrade svoj posao. Stoga sam optimist i nadam se da ćemo imati radnu strategiju uskoro“, poručuje bivša povjerenica Hübner, danas predsjednica odbora u Europskom parlamentu za regionalnu suradnju.

Primjer ostalima – uspješno europsko umrežavanje Istarske županija

Pogled na Pulu i Arenu iz zraka

Istra i njezino središte grad Pula, primjer uspješnog povezivanja s drugim regijama

Istarska županija pokazala je od samih početaka poseban smisao za suradnju s drugim europskim regijama, a prvi su otvorili svoj ured u Bruxellesu. Ivan Jakovčić otkriva recept za uspješnost: „To je vrlo jednostavno. Treba samo učiti, ne kopirati, već učiti i prilagođavati sebi i svojim potrebama i to je Istarska županija učinila. Povukli smo na milijune eura iz raznih fondova mulitlateralne ili bilateralne suradnje. Očekujemo da ćemo i ove godine još nekoliko milijuna eura uprihoditi, što znači da se takva suradnja apsolutno isplati“.

Za očekivati je sada da će se Jadranskom strategijom unutar Europske unije pozabaviti Europska komisija te članice Unije Italija, Slovenija i Grčka koje moraju intenzivno lobirati za Jadransku strategiju. Moguće je da će se pripreme voditi nekoliko godina te da bi strategija mogla zaživiti 2014.godine koda će Europskom unijom presjedati najprije Grčka u prvom, a Italija u drugom polugodištu.

Autor: Alen Legović, Bruxelles

Preporuka uredništva