1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Panorama

U borbi protiv islamističke radikalizacije

Kad mladi ljudi postanu prijemčivi za ideje islamističkih propovjednika i zatvore se prema obiteljima, pomoć nudi njemačka organizacija "Hayat". Ona radi po uzoru na iskustva u borbi protiv desničarskog ekstremizma.

"Imamo njemačke, tradicionalno kršćanske obitelji iz Bavarske koje nikad nisu imale nikakve veze s islamom. Imamo arapske, turske i afričke obitelji – imamo sve moguće slučajeve", kaže Daniel Köhler o ljudima koji traže pomoć organizacije "Hayat". Köhler radi u savjetovalištu za potpuno različite članove obitelji koje muči jedna te ista briga: da će njihovo dijete, stric ili sestra zaglibiti u radikalnoj islamističkoj sceni, da će se otvoriti prema ideologiji fanatičnih propovjednika i da će sve više okretati leđa svom poznatom okruženju.

Sve veća popularnost pokreta poput salafizma je odjek sukoba koji se čini dalekim, tvrdi stručnjakinja za ekstremizam Daniela Pisoiu: "Sirija privlači velik broj mladih osoba koje su oduševljene džihadom." Prema procjeni njemačke Službe za zaštitu ustavnog poretka 2013. godine je u Siriju otišlo 320 radikaliziranih pripadnika salafijske scene u Njemačkoj. Organizacija "Hayat" govori o 500 uglavnom mladih osoba.

Ultrakonzervativni islamski propovjednik Pierre Vogel (u sredini) sa svojim mladim sljedbenicima

Ultrakonzervativni islamski propovjednik Pierre Vogel (u sredini) sa svojim mladim sljedbenicima

"To nije samo muslimanski problem"

"Slično kao i kod desničarskog ili ljevičarskog ekstremizma, i ovi se mladi ljudi žele boriti protiv nekakve nepravde. U ovom posebnom slučaju je riječ o potlačenosti muslimana od strane Zapada, kako to oni shvaćaju", objašnjava Daniela Pisoiu.

Što to mlade ljude čini prijemčivim za parole islamističkih ekstremista je s druge strane manje jasno: "Radikalizirane osobe dolaze iz svih socijalnih slojeva i nivoa obrazovanja. Ima i doseljenika i Nijemaca." Pisoiu dodaje da radikalizacija nije problem koji je specifičan samo za muslimane – najbolji dokaz za to su osobe koje su prešle na islam.

U Njemačkoj su u proteklih nekoliko godina osnovana razna savjetovališta koja djeluju u sklopu državnih ustanova kako bi se spriječilo da mladi ljudi zaglibe u salafijsku scenu. Ona su se djelomično reklamirala kontroverznim kampanjama. U ljeto 2012. godine je akcija "Nestali" izazvala val ogorčenosti i kritika zbog stigmatizacije: plakati na kojima su bili prikazani stranci ili žene pokrivene maramama trebali su ljudima obratiti pozornost na raspoložive organizacije za pomoć.

Kritizirana kampanja Nestali. Na ovom plakatu stoji: Ovo je moja prijateljica Fatima. Ona mi ne nedostaje jer je više ne poznajem. Sve više se povlači u sebe i postaje svakoga dana sve radikalnija. Bojim se da ću je izgubiti - da će mi je uzeti vjerski fanatici i terorističke grupe. Ako se i ti osjećaš ovako kao ja, obrati se savjetovalištu za radikalizaciju pod brojem...

Kritizirana kampanja "Nestali". Na ovom plakatu stoji: "Ovo je moja prijateljica Fatima. Ona mi ne nedostaje jer je više ne poznajem. Sve više se povlači u sebe i postaje svakoga dana sve radikalnija. Bojim se da ću je izgubiti - da će mi je uzeti vjerski fanatici i terorističke grupe. Ako se i ti osjećaš ovako kao ja, obrati se savjetovalištu za radikalizaciju pod brojem..."

Nepovjerenje prema državnim institucijama

Čim u igru uđe država, stavlja se na kocku povjerenje ljudi koji traže pomoć - na to ukazuju iskustva suradnika organizacije "Hayat" Daniela Köhlera. Njegova je organizacija za pomoć neovisna i u prvom se redu shvaća kao advokat obitelji koje žele spriječiti radikalizaciju nekog člana obitelji. Zaštita podataka i privatne sfere imaju pritom prioritet u "Hayatu", napominje Köhler: "Ali kad shvatimo da se planiraju kaznena djela, da postoji opasnost od ugrožavanja trećih osoba, onda moramo uključiti službe za sigurnost." Tada postaje važna "uloga mosta" njegove organizacije. Ona otprilike izgleda tako da suradnici "Hayata" nagovore policiju da odustane od pretresa kuće ili stana ili da potaknu članove obitelji na suradnju s državnim organima.

Osjetljivi trenutak - kad se uključi država

Osjetljivi trenutak - kad se uključi država

Organizacija "Hayat" je od svog osnutka krajem 2011. godine zaprimila oko 80 slučajeva. Köhler objašnjava da se pritom najčešće radi o obiteljima koje se uglavnom ne bi javile državnim savjetovalištima kao, npr. programu "Hatif" koji je pokrenula njemačka Služba za zaštitu ustavnoga poretka. "Roditelji se boje da bi se članovi njihove obitelji mogli kriminalizirati, ili čak i cijela obitelj, da će prisluškivati njihovu komunikacija ili da će morati postati doušnici."

Po uzoru na borbu protiv desničarskog ekstremizma

"Hayat" u međuvremenu ne zaprima samo pozive iz Njemačke – i iz Austrije, Kanade ili Švedske se javljaju obitelji ili učitelji koji traže pomoć, kaže Köhler. Zato se trenutačno i u Engleskoj, Kanadi i Australiji osnivaju organizacije po uzoru na "Hayat". Njemački je "Hayat" nastao po uzoru na organizaciju "Exit" koja savjetuje članove obitelji desničarskih ekstremista.

Preporuka uredništva