1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Tusk: Hrvatska i Srbija sljedeći kandidati za EU

Poljski premijer Donald Tusk zalaže se za nastavak procesa proširenja Europske unije. Uoči dodjele prestižne Karlove nagrade, Tusk je u intervjuu za Deutsche Welle kao zemlje kandidatkinje naveo Hrvatsku i Srbiju.

Donald Tusk

Donald Tusk

Marcin Antosiewicz, novinar Deutsche Wellea, u intervjuu s Donaldom Tuskom

Marcin Antosiewicz (l.), novinar Deutsche Wellea, u intervjuu s Donaldom Tuskom

"Europskoj je uniji potrebno više integracije", kazao je Tusk u razgovoru za Deutsche Welle. Dodao je da se članice Europske unije, ali i zemlje kandidatkinje uvijek iznova mora pitati dijele li sustav vrijednosti EU-a, žele li biti aktivni članovi jednog društva, u kojem solidarnost i sloboda nisu samo prazne floskule. Ta će se pitanja, smatra Tusk, kad-tad morati postaviti i Turcima i Ukrajincima.

No, puno prije to će se trebati zapitati druge zemlje koje su po njegovom mišljenju sljedeći kandidati za ulazak u Uniju: "Naprimjer Hrvatska i Srbija. Europa ni u kom slučaju ne smije ostati zatvoreno društvo." On ipak ne isključuje ni mogućnost da na duži rok članice EU-a postanu Turska i Ukrajina.

Prioriteti energija i sigurnost

Kao prioritete poljskog predsjedništva EU-om sljedeće godine, šef vlade u Varšavi prije svega je označio sigurnosnu i energetsku politiku, poboljšanje odnosa s istočnim susjedima Unije te učinkovitije funkcioniranje unutarnjeg tržišta. Tusk se osvrnuo i na aktualnu krizu eura. "Europska unija je najbolji model za Europljane, što god ima više onih koji sumnjaju u naš model, moramo češće ponavljati kako je Europa fenomenalni izum", kazao je poljski premijer za Deutsche Welle.

U četvrtak (13.5.) Tusku je u njemačkom gradu Aachenu dodijeljena Karlova nagrada. Odbor za dodjelu priznanja tvrdi kako je poljski premijer "uvjereni i uvjerljivi Europljanin". Prestižnom se nagradom odaje priznanje i za Tuskov doprinos slobodi, demokraciji i poštivanju ljudskih prava, te činjenici da se on, kako tvrdi Odbor, "nikada nije povinuo komunističkom režimu".

Autor: DW/ap/sma

Odg. ur.: Andrea Jung-Grimm

Preporuka uredništva