1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Turski špijuni pred njemačkim sudom

U Koblenzu su tri osobe pred sudom pod optužbom da su turski špijuni. Prema optužnici oni su pratili kritičare turskog predsjednika Erdogana i prikupljene informacije dostavljali turskoj tajnoj službi MIT.

Prvooptuženi je pred sudom najavio da se jedan turski svjedok neće pojaviti u sudnici jer je otišao na hodočašće u Meku. „Odakle Vam ta informacija“, upitao je sudac odvjetnika prvooptuženog. Prije nego što je odvjetnik stigao odgovoriti, njegov kolega, koji također brani prvooptuženog, ali po službenoj dužnosti, dobacio je tonom koji ne trpi prigovor: „Naš štićenik nema nikakve informacije o tome.“ Odvjetnik kojeg je prvooptuženi izabrao potom je zašutio.

Izgleda da tri odvjetnika koji brane Mohameda Tahu nemaju dobru međusobnu koordinaciju. Branitelj po službenoj dužnosti koji je turskog podrijetla kaže: „Imamo zajedničku strategiju obrane.“ Ipak, odvjetnici ostavljaju dojam da s mukom pronalaze zajedničku liniju: proturječne izjave, visoko podignute obrve, loša atmosfera… Promatrači procesa pitaju se kakvu ulogu ima odvjetnik kojeg je dodatno angažirao prvooptuženi i u kakvom je on odnosu s turskom vladom.

Praćenje oporbe

Upravo je o tome riječ u ovom procesu – o tijesnim vezama s turskom vladom. Bolje rečeno, o mogućoj špijunaži za račun turske tajne službe. Mohamed Taha G. je s još dvojicom ljudi u Koblenzu optužen za to da je radio „za tajnu službu jedne strane sile“. Sva trojica su, prema optužnici, pratili i prisluškivali kritičare turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana u Njemačkoj i prikupljene informacije dostavljali turskoj tajnoj službi MIT. Savezni tužitelj tvrdi da je ta djelatnost te navodne špijunske trojke, počela najkasnije 2013. godine. Od posebnog zanimanja su bili skupovi kurdskih aktivista, ali i predizborni skupovi za turske građane koji žive u Njemačkoj ili demonstracije. Prema tužilaštvu, tek treba utvrditi je li prvooptuženi bio formalni ili neformalni dio špijunske mreže turske tajne službe i je li mu nalogodavac bila turska vlada ili neki pojedinac iz vladinih krugova. Međutim, on je, prema optužnici, djelovao kao „rukovodeći časnik“ tajne službe koji je ostaloj dvojici optuženih davao upute.

Recep Tayyip Erdogan

Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan

Špijunaža po nalogu Ankare?

Vlada u Ankari tvrdi da optuženi nisu povezani s turskom tajnom službom MIT ili s Ministarstvom za Turke u inozemstvu, koje je mjerodavno za 1,4 milijuna Turaka u Njemačkoj. Kelnski stručnjak za kazneno pravo na području špijunaže Nikolaos Gazeas, kaže da je takav stav normalan: „Mala je vjerojatnost da neka država prizna da špijunira u drugoj državi.“

Ako Ankara zaista stoji iza špijunaže, onda se vjerojatno radi o izgradnji špijunske mreže u Njemačkoj, koja bi pratila sadašnje ili bivše turske građane. „Čak i ako je špijunaža usmjerena protiv stranaca koji žive u Njemačkoj, to dotiče interese Savezne republike Njemačke“, kaže Gazeas i dodaje da bi takva djelatnost mogla potpasti pod kaznene paragrafe o zabrani agentskog djelovanja za strane službe. Kazna je do pet godina zatvora.

Odnosi Ankare i Berlina opterećeni

Proces bi mogao rasvijetliti postupke turske države prema svojim građanima u inozemstvu. Bilateralni odnosi dviju zemalja bi mogli biti opterećeni ovim spoznajama. Prvooptuženi je prema neslužbenim informacijama bio Erdoganov savjetnik, radio je i za ured turskog premijera i za jednu državnu banku.

„Moj štićenik je nevin“, naglašava branitelj po dužnosti i dodaje. „Devet mjeseci je u istražnom zatvoru, to je protuzakonito“. I odvjetnik kojeg je angažirao prvooptuženi kratko se obratio javnosti procjenjujući šanse svog štićenika da ga oslobode optužbe. Međutim, on je zašutio u trenutku kada su ga novinari upitali poznaje li osobno Erdogana.

Preporuka uredništva