1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Turska u bezizlaznoj situaciji

Turska vlada je pod pritiskom zbog toga što teroristička milicija "Islamska država" (IS) djeluje i na turskom teritoriju. SAD želi utemeljiti međunarodnu koaliciju protiv IS-a, ali Ankara oklijeva. Zašto?

Kada su borci IS-a u lipnju ove godine zauzeli sjevernoirački grad Mossul, diplomati u turskom konzulatu u tom gradu predugo su čekali. Džihadisti su opkolili i konzulat i prijetili da će otvoriti paljbu. Ubrzo su se Turci predali. 49 osoba, diplomati, zaposlenici konzulata, ali i članovi njihovih obitelji, među njima i nekoliko djece, postali su taoci „Islamske države“.

Kako bi spriječila javne diskusije o taocima, turska vlada je blokirala širenje vijesti o tom događaju. Međutim, u javnost su ipak stigle pojedinosti. Po navodima oporbene stranke CHP, oteti turski državljani podijeljeni su u tri skupine, kako bi se otežalo pokušaje njihovog oslobađanja. Vlada premijera Ahmeta Davutoglua ističe da zna gde se taoci nalaze, ali i da se ne treba očekivati njihov skori povratak u domovinu.

Izbjeglice napuštaju Mossul

Izbjeglice napuštaju Mossul

Ankara nije ozbiljno shvatila IS

Ankara je na „Islamsku državu“ gledala najprije kao na skupinu koja se u Siriji bori protiv predsjednika Bašara al Asada, ali i protiv kurdskih autonomaša u Siriji, ali ju nije shvatila dovoljno ozbiljno, piše kolumnist Rusen Cakir za list Vatan. U okviru turske podrške Asadovim protivnicima, ekstremističke grupe kao što je IS profitirale su od toga da turske vlasti nisu pozorno pratile aktivnosti na granici sa Sirijom.

Borci sa Bliskog istoka, iz Kavkaza, ali i sa Zapada su zato prethodnih godina preko Turske mogli stići do Sirije i tamo se priključiti IS-u ili drugim islamističkim skupinama. I oružje je tim putevima stizalo do Sirije u kojoj bjesni građanski rat.

Odgovornost za priključenje inozemnih boraca „Islamskoj državi“ snosi i Zapad, kaže jedan insajder iz Ankare za DW. Obzirom na 30 milijuna turista godišnje, turske nadležne službe nisu bile u stanju kontrolirati tko je stvarno došao na odmor, a kome je do ratovanja. Borci IS-a često u Tursku ulaze potpuno legalno s putovnicama zemalja Europske unije, a onda se u manjim grupama prebacuju u Siriju. O tome je još početkom godine u jednom izvještaju (koji je dospio i u ruke novinara) pisao i guverner turske provincije Hataj, Celalettin Lekesiz. Prošlog je tjedna i jedan dvadesetogodišnji njemački državljanin spriječen u pokušaju da se kao borac IS-a (i to preko Turske) domogne Sirije.

Oružje i borci na jednu, dizel na drugu stranu

I dok vojnici i oružje preko Turske stižu u Siriju, s područja koje kontrolira IS ogromne količine goriva (dizel) ilegalno se prebacuju u Tursku. U pograničnoj regiji, turska je vojska, po vlastitim navodima, nedavno u samo dva tjedna zaplijenila više od 15 tona dizela iz Sirije. Mediji prenose da tim švercom „Islamska država“ mjesečno zaradi i do 15 milijuna dolara.

U međuvremenu se mijenja turski odnos prema „Islamskoj državi“. Jedan od razloga je taj što napredovanje džihadista u Iraku šteti turskom izvozu. Istovremeno, sve su glasnije kritike zapadnih partnera zbog neodlučnog odnosa Turske prema IS-u. Pritom vlada strahuje i da bi IS mogao početi izvoditi terorističke napade i u Turskoj, analizirao je nedavno Sinan Ülgen, šef istanbulskog think-tanka EDAM.

Žitelji sirijske Rake nakon što su njihov grad zauzeli borci IS-a

Žitelji sirijske Rake nakon što su njihov grad zauzeli borci IS-a

Ankara je zato pojačala kontrolu na 900 kilometara dugoj granici sa Sirijom. Ülgen dodaje i da je vlada proširila listu osoba iz inozemstva za koje se sumnja da su džihadisti. Početkom godine takvih osoba je bilo oko tisuću, a šest mjeseci kasnije 5.300. Njima je zabranjen ulazak u zemlju.

Talačka kriza ograničava turske mogućnosti

Stručnjaci poput Ülgena preporučuju tješnju suradnju turskih i zapadnih tajnih službi. Ali kada je riječ o vojnim akcijama protiv IS-a, Ankara je u šah-mat poziciji zbog talaca u Mossulu, piše kolumnista Cakir.

„Islamska država“ koristi taoce kako bi Tursku odvratila od odlučnijih vojnih akcija. „Turskoj su vezane ruke“, kaže za DW stručnjak za Bliski istok Serdar Erdurmaz sa Sveučilišta Hasan-Kalyoncu: „Pogrešan potez Ankare i taoci bi mogli umrijeti.“ Nakon objavljivanja video-snimaka ekstremista na kojima se novinarima odrubljuju glave, u Turskoj nijedan političar ne želi riskirati slične scene.

Nesigurna uloga Ankare u borbi protiv IS-a

Svojom dugom granicom prema Siriji i Iraku, Turska bi mogla igrati odlučujuću ulogu u međunarodnoj borbi protiv „Islamske države“. Ali briga o životima talaca, kao i višegodišnje toleriranje skupina kao što je IS, otežavaju Turskoj preuzimanje te uloge. „Turski vladajući političari dugo vremena su bili uvjereni da imaju pod kontrolom organizacije kao što je IS“, kaže jedan zapadni diplomat u Turskoj za DW.

Chuck Hagel

Chuck Hagel

Američki ministar odbrane Chuck Hagel, koji je u ponedeljak (8.9.) u Ankari razgovarao sa turskim predsednikom Redžepom Tayypom Erdoganom (naslovna fotografija), Tursku je označio kao neizostavnog partnera u borbi protiv IS-a. Međutim, konkretna obećanja on od Erdogana očigledno nije dobio.

Prema pisanju medija, Turska odobrava korištenje svoje zrakoplovne vojne baze Incirlik, udaljene oko stotinu kilometara od sirijske granice, i to za izviđačke letove SAD-a iznad Iraka. Ankara ne dozvoljava vojne akcije sa svog teritorija, piše Washington Post. Kao što je Hagel nakon sastanka naznačio, SAD računa da će Turska u pružanju aktivne pomoći i dalje biti dosta suzdržana. Svaka zemlja iz anti-IS koalicije ima svoja vlastita „ograničenja“, kazao je Hagel. „To moramo poštivati.“