1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Turska podijelila Europsku uniju

Pitanje eventualnog turskog ulaska u Europsku uniju izazvalo je jaz između Engleske na jednoj, te Francuske i Njemačke na drugoj strani. London se zalaže za prijem Ankare, a Pariz i Berlin "igraju" na vrijeme.

Turske i zastava EU-a

Hoće li Turska ikada postati dijelom EU-a?

Hrvatski pregovori s Europskom unijom bliže se kraju i ta će zemlja, kako se očekuje i u Bruxellesu, najvjerojatnije postati 28. članicom EU-a. Od ovog tjedna pokrenuti su i pregovori s Islandom. I gotovo je sigurno da će ta skandinavska zemlja u rekordno kratkom roku okončati pregovore. Jedina prepreka islandskom članstvu je mogući negativni ishod referenduma, na kojem će žitelji otoka na sjeveru Europe odlučiti žele li ili ne postati dijelom Unije.

Uz Makedoniju, čiji pregovore zbog spora oko imena blokiraju Grci, status zemlje kandidatkinje ima još samo Turska. A skepsa oko turskog članstva u EU je velika - iako se ovog tjedna za prihvat Turske jasnim riječima založio i britanski premijer David Cameron. Pitanje turskog članstva trenutno izaziva jaz između najvećih članica.

Merkel i Sarkozy

Angela Merkel i Nicolas Sarkozy su PROTIV punopravnog članstva Turske u Europskoj uniji

Velika, siromašna, strana: te tri riječi najbolje opisuju način na koji se Tursku kao zemlju doživljava u većini članica Europske unije. Turska je veća od Francuske, po broju stanovnika velika gotovo kao Njemačka, a po visini bruto domaćeg proizvoda je siromašnija i od Rumunjske. U EU se, što se tiče trećeg epiteta "strana", izbjegava govoriti otvoreno u javnosti, no između redaka se da naslutiti što Europljani misle o Turcima.

„Mislim da je u našem interesu tijesno se povezati s muslimanskim svijetom, posebice s Turskom. No, još nismo sigurni u kojem obliku: da li kroz punopravno članstvo Turske ili primjerice kroz privilegirano partnerstvo", izjavila je prošle godine njemačka kancelarka Angela Merkel, nakon što je prijem Turske u Uniju zatražio i američki predsjednik Barack Obama. Puno jasniji od Merkel je francuski predsjednik Nicolas Sarkozy. On ne misli da je "Turskoj mjesto u EU".

"Bijesan sam zbog blokiranja Turske"

Otvaranje pretpristupnih pregovora s Turskom jednoglasno je podržano 2004. na summitu šefova država i vlada EU-a. Namjera je bila da se u roku od 10-15 godina ispita je li Turska uopće spremna za članstvo. Kako trenutno stvari stoje, od članstva možda neće biti ništa. Europska unija je, nakon nekoliko krugova proširenja, "umorna" od novih članica, a i entuzijazam Turaka je splasnuo nakon učestalih kritika iz europskih metropola.

David Cameron, šef britanske vlade, jedan je od rijetkih europskih državnika koji se otvoreno zalaže za prijem Turske: „Kad razmislim što je Turska kao članica NATO-a učinila za obranu Europe ili trenutno u Afganistanu, onda sam bijesan zbog blokiranja ulaska te zemlje u EU", izjavio je Cameron početkom tjedna u Ankari i obećao da će biti "najbolji mogući odvjetnik" turskih interesa u Bruxellesu.

Cameron

... a David Cameron ZA ulazak Turske u EU

Vrijeme je trenutno na strani protivnika turskog članstva. Turska u pregovorima mora dokazati da je u stanju prilagoditi se pravnim i drugim standardima EU-a, a taj proces ide jako, jako sporo. Toliko sporo da će prije Turske članicama Unije postati i Hrvatska i Island.

Dug je put i pred drugim kandidatima: pregovori s Makedonijom su na "ledu" zbog svađe s Grčkom oko imena, a Albanija, Crna Gora i Srbija tek su podnijele zahtjev za pokretanjem pregovoračkog procesa.

Autor: Katrin Brand, Bruxelles / S. Matić

Odg. ur.: Nenad Kreizer

Preporuka uredništva