1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Turska: Od regionalne sile do globalnog igrača

Turska želi u regiji ali i u svijetu, preuzeti snažniju političku ulogu. Unutrašnjopolitički problemi i regionalne krize stavljaju međutim ovu zemlju pred velike političke izazove.

"Turska se razvila u jednu od pet, šest  najvažnijih zemalja svijeta", izjavio je nedavno bivši američki savjetnik za sigurnost Stephan J. Hadley u govoru koji je održao pred komisijom stručnjaka Vijeća za vanjske odnose. On je još rekao: "Postoji u ovome što ću reći izvjesna ironija ali ako pogledamo na ekonomski učinak onda se moramo upitati je li Turska zaista treba pristupiti EU ili EU Turskoj." Hadleyeve opaske jasno stavljaju do znanja kakav zapažen ekonomski i politički preokret je doživjela Turska i kako se promijenila percepcija ove zemlje na međunarodnoj razini.

"Europska Kina"

Hillary Clinton prilikom posjete Turskoj

Hillary Clinton prilikom posjete Turskoj

Na Tursku se još prije deset godina gledalo kao na nedovoljno razvijenu i nedemokratsku zemlju, ovisnu od pomoći Međunarodnog monetarnog fonda, zemlju koja je očajnički pokušavala ući u EU.  Sada, nakon desetogodišnjeg neprekidnog gospodarskog rasta, Tursku nazivaju "europskom Kinom". Turska kao pretežito islamska zemlja, s nereligioznim i demokratskim sustavom te liberalnom ekonomijom, vrijedi kao mogući uzor za Bliski istok i Afriku.

U EU nitko ne osporava rastući gospodarski i politički značaj Turske za Uniju. Ipak, pristupni postupak je zaustavljen. S jedne strane zbog višedesetljetnog prijepora sa Ciprom a s druge strane zbog stava nekih vodećih zemalja EU koje  umjesto članstva zagovaraju "privilegirano partnerstvio" sa Turskom. Šestogodišnji politički zastoj ovu zemlju međutim nije spriječio da proširi svoj politički utjecaj. Turska vlada je za to vrijeme uspostavila dobre ekonomske i političke kontakte s organizacijama širom svijeta. Utjecajni turski ministar vanjskih poslova  Ahmet Davotoglu to naziva "vanjskom politikom od 360 stupnja."

Turska je otvorila desetine novih veleposlanstava i konzulata, posebno u Africi i na Bliskom istoku. Proširila je svoje članstvo na sva multikulturna udruženja - od Organizacije američkih država  do "Azijsko-pacifičkog ekonomskog udruženja". 2005. godine je Turska dobila status promatrača u Afričkoj uniji. Iste godine je na ministarskoj razini počela održavati susrete s predstavnicima Arapske lige. Ova aktivna izvanjskopolitička strategija Turskoj je pomogla da 2009. i 2010. u Vijeću sigurnosti UN-a dobije mjesto nestalne članice.

Širenje moći

Turski premijer Recep Tayyip Erdogan

Turski premijer Recep Tayyip Erdogan

Hüseyin Bagci, profesor za međunarodne odnose smatra da sva ova nastojanja Turske nisu alternativa pristupu EU. On smatra da kroz svoje aktivnosti Turska postaje atraktivan partner za EU. Bagci Tursku opisuje kao "srednju silu": Zemlju koja političke tokove ne može određivati i regulirati sama, već koja raspolaže korisnim čimbenicima moći za postizanje uspjeha prilikom suradnje s drugim zemljama ili međunardonim institucijama. "Nastojanja Turske da dobije više utjecaja u svijetu usko su povezana s gospodarskim razvojem, rastućim uspjehom, rastućom političkom stabilnošću i kandidiranju zemlje za pristup EU, " kaže Hüseyin Bagci u razgovoru za Deutsche Welle. On odbacuje komentare da iza izvanjskopolitičke strategije konzervativne AKP vlade stoje "neo-osmanski" ili islamistički ciljevi. "Turska je članica u gotovo svim političkim, ekonomskim i sigurnosno-političkim institucijama Zapada. Turska sarađuje za zapadnim svijetom", kaže on.

Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu

Turski ministar vanjskih poslova Ahmet Davutoglu

Tursko gospodarstvo danas je na 17. mjestu u svijetu. Prema prognozama Međunarodnog monetarnog fonda, već slijedeće godine bi se mogla popeti na 15. mjesto. Zbog svog angažmana Turska će 2015. godine preuzeti predsjedavanje grupom G20.
Zamjenik turskog premijera Ali Babacan je optimističan. On je rekao da do 2023. godine, na 100 godišnjicu osnivanja republike, Turska želi biti među deset gospodarsko najrazvijenijih zemalja svijeta. Također do 2023. godine ona želi postati članicom EU-a. Uprkos ovim ambicioznim ciljevima, posljednji događaji u samoj zemlji pružili su razlog za zabrinutost i postavili pitanje na kojoj razini su demokratski standardi u zemlji. Riječ je u borbi za vlast između sekularista i konzervativno-religiozne AKP vlade, autoritarnim antidemokratskim tendencijama u samoj vladi kao i o nerješenom kurdskom pitanju.
 

Preporuka uredništva