1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Politika

Turska i Balkan: nova otomanizacija ili samo poslovni interesi?

Srbijanski predsjednik Tomislav Nikolić zamrznuo je u subotu (26.10.) tročlane susrete s Turskom i BiH toliko dugo dok se Turska ne ispriča zbog "agresije bez oružja". Bauk navodne "otomanizacije" opet kruži Balkanom.

„Turska je Kosovo i Kosovo je Turska, mi smo toliko bliski da je i autor turske himne Mehmet Akif Ersoj sa Kosova, iz Peći“, rekao je premijer Turske Redžep Tajip Erdogan pred nekoliko desetaka tisuća građana u Prizrenu prošle srijede (23.10.) (na slici gore s albanskim premijerom Edijem Ramom i kosovskim premijerom Hasimom Thacijem). Ova izjava je uzbudila političke duhove u Srbiji gdje se s velikom pozornošću prati svaka vanjskopolitička aktivnost vlasti u Prištini. Ako je u pitanju i povijesni čimbenik na ovim prostorima, Turska, tada je oprez još veći. U Srbiji se vjeruje kako se Erdogan neskriveno poziva na Otomanski imperij koji je zauzimao veći dio Balkana. „Moramo ići tamo gdje su nam bili preci“, rekao je ranije šef turske vlade. Neosporno je da je na Balkanu prmijetan i sve jači politički i gospodarski utjecaj Turske.

Neo-otomanska politika?

Dijete drži transparent s Erdoganovom slikom

Od Sulejmana Veličanstvenog do Erdogana - sa skupa u Prizrenu

„Izgradnja zračne luke je povjerena jednom turskom poduzeću, kao i mnoge prometnice. Energetskim sektorom i najvjerojatnije telefonskom mrežom također će dominirati turske tvrtke“, kaže kosovski ekonomist Lumir Abdixhiku. „Ako tu dodamo prehrambene proizvode iz Turske koji dominiraju tržištem na Kosovu, shvaćamo koliko je snažan utjecaj Turske na našu zemlju“, navodi Lumir Abdixhiku za Deutsche Welle. Osim gospodarskog, tu su i društveni utjecaji – tako u Prizrenu, gdje je govorio Erdogan, postoje turska televizija i radio, a turska stranka dijeli vlast sa strankom Hashima Thacija. „Imamo i 25 turskih društava, među njima i ona za žene ili mlade, koje organiziraju razne kulturne manifestacije“, kaže za DW Levent Bush, šef turske stranke u Prizrenu.

Uvriježeno je mišljenje da Ankara vodi neo-otomansku politiku te da se posebno okreće Albaniji, Kosovu, Makedoniji i BiH, zbog velikog broja muslimana. „Mnogi na zapadnom Balkanu vjeruju da je glavni cilj turske vlade poboljšanje svojih veza s islamskim svijetom. Vjeruje se da se politika Turske prije bazira na ideološkim nego na nacionalnim interesima“, kaže Erhan Türbedar, turski stručnjak za Balkan. Dodaje da ta sumnjičavost prema Turskoj većinom vuče korijene iz povijesti, ali da isto tako nedostatak informacija u balkanskim medijima o razvoju u Turskoj te stereotipe i pojačava.

Očekivano, najveći otpori turskom utjecaju postoje među stanovnicima Srbije. Manje od 15 posto smatra da je Turska prijateljska zemlja iako mnogo veći postotak uzbuđeno prati dogodovštine Sulejmana Veličanstvenog. I iako srpski dužnosnici odreda izjavljuju da je Turska važan partner te da robna razmjena, trenutno vrijedna pola milijarde eura godišnje, može i treba biti još veća. „Važno je što Turska održava neutralan pristup na Balkanu i nije primjetno da podržava bilo koju stranu na osnovu etničke pripadnosti“, smatra Sabine Freizer, direktorica sektora za Europu u istambulskom centru Međunarodne krizne grupe.

Protuteža Europskoj uniji?

Turska je posljednjih godina postala 16. gospodarstvo na svijetu, ali ni to joj nije dovoljna preporuka za Europsku uniju. Zemlja je službeno u pristupnom procesu no nekoliko država – prije svih Njemačka i Francuska – zauzimaju jasan stav po kojem Turska ne pripada kulturnom prostoru Europe i da nikada ne bi trebala postati članica. Stoga analitičari, poput Miloša Šolaje iz banjalučkog centra za međunarodne odnose, primjećuju da se prisustnost Turske na Balkanu smatra "nekom vrstom kompenzacije za spor ulazak Turske u Europsku uniju“.

Erdogan u Njemačkoj

Erdogan se voli obraćati i svojim sunarodnjacima u Njemačkoj što mnogim njemačkim političarima nije po volji

Ispreplitanje utjecaja ili, slobodnije rečeno, interesnih sfera Bruxellesa i Ankare na Balkanu, analitičarka Sabine Freizer ne vidi kao problem. „Osnovne vrijednosti i ideje Turske i Europske unije nisu u kontradikciji, obje žele efikasniju demokratsku vlast na Zapadnom Balkanu. Javno, Turska se zalaže i podržava europsku perspektivu regije, koji vidi kao most između Ankare i Bruxellesa. Važno je da taj most bude jak i da se nastavi put regije ka EU kako bi se nastavilo i pristupanje Turske“, rekla je Freizer ranije za DW.

No postoji i drugačije viđenje – Europa, oslabljena krizom, i dalje deklarativno nudi zemljama regije nekakvu perspektivu, ali nema koherentnu strategiju. U taj vakuum spretno ulijeće Erdogan. Kosovski ekonomist Lumir Abdixhikunije zbog toga pretjerano zadovoljan. „Iskreno, potrebne su nam i zapadne tvrtke na Kosovu. Zapadnih ulagača nema jer ne žele raditi u ovakvom poslovnom okruženju. Turske tvrtke su nešto drugo, dobro izlaze na kraj s našom birokracijom i visokim stupnjem korupcije. Ali politički je turska dominacija za nas opasna. Potrebne su nam zapadne vrijednosti“, zaključuje Abdixhiku.