Turizam 2003. pokazuje nove smjernice
18. prosinca 2003Oglas
Zimska turisticka sezona trebala je zapravo vec poceti - iako to ocito još nitko nije objasnio nadležnom koji se brine da li ce i koliko ce snijega pasti i kakvo ce vrijeme biti. No i pod Božicnim drvcem ce se ponegdje naci paket-aranžman ne samo za skijanje ili za izlet u neki od gradova nego i za ljetovanje slijedeceg kolovoza ili rujna. Tur-operatori su vjerni samima sebi - opet se svi zaklinju u sve što im je sveto da slijedecu glavnu, ljetnu sezonu nece opet docekati medusobnim ratovima cijenama i rasprodajama u posljednji trenutak nego da oni koji - najbolje vec sada - izaberu i naravno, plate svoj put na ljetovanje za slijedeci kolovoz ili rujan, da ce onda doista i platiti manje nego ako cekaju do posljednjeg trenutka i uskoce u slobodno mjesto u avionu. "Upravo posljednjih godina - i to su bile ekstremne godine - ljudi su cekali do posljednje sekunde da bi jeftino došli do mjesta za odmor. Naravno, kod mnogih to nije funkcioniralo jer su organizatori cesto smanjili svoje kapacitete i u prijevozu i u nocenjima. Tako cesto jednostavno nije bilo više mjesta."
"Ekstremne godine", kako ih je nazvao Werner Papendick koji ima cetri turisticka ureda - i turisticki djelatnici koji su ih uspjeli preživjeti se usrdno mole da su takve godine konacno za nama: 2002. je to bila još uvijek sjenka 11. rujna, 2003. godina pocela je sa zarazom SARS, sa strahom od predstojeceg rata u Iraku i kako ce se on odraziti i na cijenu nafte. Mnogi turisti u Njemackoj zato su pažljivo prelistali šarene kataloge turistickih ureda - i nakon toga putem interneta organizirali smještaj i sjeli za volan svog automobila.
"Onaj koji putuje postao je iskusniji. Postao je i hrabriji i naucio je - ne na kraju pomocu interneta - sam organizirati i sastaviti vlastito ljetovanje."
objašnjava Herbert Euler iz Hapag Lloyd Expressa. Pravi boom ove godine doživjela su upravo odredišta u samoj Njemackoj ili njenoj neposrednoj okolici - ali su turisticke agencije ostale kratkih rukava.
U ta, za nijemce "bliska" odredišta se i može i ne može svrstati i Hrvatska. Može, jer je geografski bliža nego na primjer Kuba ali teško da može jer usprkos novim kilometrima auto-ceste od Plitvica prema Zadru, put do Južne Dalmacije - od na primjer Hamburga ali i Kölna - i dalje traje duže nego što bi to obitelji sa djecom bilo podnošljivo. Iako su se ugostitelji u Hrvatskoj žalili da ove godine nije bilo toliko gostiju iz Njemacke, i ona je zabilježila porast broj nocenja za 4%. Znacajan porast opet su bilježili i privatni smještaj - iako je smjela pretpostavka da su svi gosti doista bili registrirani tako da se može pretpostaviti da je doista bilo i više od ukupno 44 milijuna i 700 tisuca nocenja, nije razocarao - tradicionalno za Hrvatsku - ni nauticki turizam. No necemo sad opet pocinjati žalopojke o najcešce prilicno oskudnoj ali zato bezobrazno skupoj za ono što se nudi "vanpansionskoj" potrošnji gostu koji stigne u Hrvatsku, o ražnjicima, prženim lignjama i palacinkama. Jer osim individualnog, tradicionalnog automobilskog turizma prošla godina je pokazala da avionski prijevoz može i mnogo više uticati na promet turista i u razmjerno bliskim destinacijama.
Samo jedan primjer: u prvom polugodištu 2002.
avionom je na Sjever Italije iz Njemacke prevezeno oko 14.000 putnika. U posljednjem polugodištu bilo ih je preko 12 puta više, 170.000 putnika prije svega u Veneciju i Pisu. Naravno, rijec je o takozvanim "jeftinim" prijevoznicima i teško je odbiti ponudu letjeti od Kölna u shoping u Bolognu za ravno 19 eura i 99 centi. Nismo slucajno spomenuli aerodrom Konrad Adenauer u Köln/Bonnu - jer ta je zracna luka, nakon što je glavni grad preselio u Berlin, teškom mukom držala korak sa Frankfurtom, Münchenom ili najvecim odredištem charter letova, Düsseldorfom. Vremena straha za buducnost su za taj aerodrom prošla - i to može zahvaliti ne na kraju svojem direktoru, Michael Garvensu. Po rastu kapaciteta, gotovo su rekorderi:
"I u Europskim razmjerima smo na drugom mjestu. To je za nas ogroman uspjeh jer smo tako pretekli aerodrome poput Dublina ili Amsterdama."
Garvensa je zato iz Kölna pokušao izvuci Berlin - ponudio mu je mjesto direktora sve tri zracne luke tog grada - ali je ipak odlucio ostati u Kölnu. Poslovni uspjeh može prije svega zahvaliti upravo tim takozvanim "jeftinim" prijevoznicima.
"Oba velika od njih, dakle Easy Jet i Ryan Air mislim da su vec ucvrstila svoje položaj ali sigurno ima mjesta i za ostale prijevoznike, prije svega za takve koje iza sebe imaju financijski dovoljno snažne koncerne - kao što je Germanwings sa Lufthansom za ledima ili Hapag Lloyd Express iza kojeg stoji najveci tur-operator na svijetu, TUI. Obzirom na to, trenutno imamo sasvim lijepo posla sa ova posljednja dva."
Ryan Air leti iz luke Hahn ne baš tako blizu Frankfurta. Köln pak ima i dodatnu privlacnu snagu jer osim kao ishodišna luka najmnogoljudnije pokrajne u Njemackoj - podsjetimo, samo Sjeverna Rajna i Westfalija broje 16 milijuna stanovnika - privlacna je destinacija tako da ce mnogi i talijani sjesti u avion koji je u Italiju doveo Njemacke turiste. Uopce, rada se nova vrsta putovanja - lov putem interneta na slobodnu kartu po tako jeftinoj cijeni, traženje smještaja pa možda i rent-a-cara. I dok se u Kölnu pripremaju novih 7 odredišta - na žalost, opet niti jedno od njih nije u Hrvatskoj - Michael Garvens uvjeren je da više nema povratka na staro:
"To je trend koji ce postati još snažniji i jasno da ce on oteti mušterije 'klasicnih' nacina putovanja, dakle to ce biti na teret turistickih agencija a sigurno i na teret paušalnog turizma."
"Ekstremne godine", kako ih je nazvao Werner Papendick koji ima cetri turisticka ureda - i turisticki djelatnici koji su ih uspjeli preživjeti se usrdno mole da su takve godine konacno za nama: 2002. je to bila još uvijek sjenka 11. rujna, 2003. godina pocela je sa zarazom SARS, sa strahom od predstojeceg rata u Iraku i kako ce se on odraziti i na cijenu nafte. Mnogi turisti u Njemackoj zato su pažljivo prelistali šarene kataloge turistickih ureda - i nakon toga putem interneta organizirali smještaj i sjeli za volan svog automobila.
"Onaj koji putuje postao je iskusniji. Postao je i hrabriji i naucio je - ne na kraju pomocu interneta - sam organizirati i sastaviti vlastito ljetovanje."
objašnjava Herbert Euler iz Hapag Lloyd Expressa. Pravi boom ove godine doživjela su upravo odredišta u samoj Njemackoj ili njenoj neposrednoj okolici - ali su turisticke agencije ostale kratkih rukava.
U ta, za nijemce "bliska" odredišta se i može i ne može svrstati i Hrvatska. Može, jer je geografski bliža nego na primjer Kuba ali teško da može jer usprkos novim kilometrima auto-ceste od Plitvica prema Zadru, put do Južne Dalmacije - od na primjer Hamburga ali i Kölna - i dalje traje duže nego što bi to obitelji sa djecom bilo podnošljivo. Iako su se ugostitelji u Hrvatskoj žalili da ove godine nije bilo toliko gostiju iz Njemacke, i ona je zabilježila porast broj nocenja za 4%. Znacajan porast opet su bilježili i privatni smještaj - iako je smjela pretpostavka da su svi gosti doista bili registrirani tako da se može pretpostaviti da je doista bilo i više od ukupno 44 milijuna i 700 tisuca nocenja, nije razocarao - tradicionalno za Hrvatsku - ni nauticki turizam. No necemo sad opet pocinjati žalopojke o najcešce prilicno oskudnoj ali zato bezobrazno skupoj za ono što se nudi "vanpansionskoj" potrošnji gostu koji stigne u Hrvatsku, o ražnjicima, prženim lignjama i palacinkama. Jer osim individualnog, tradicionalnog automobilskog turizma prošla godina je pokazala da avionski prijevoz može i mnogo više uticati na promet turista i u razmjerno bliskim destinacijama.
Samo jedan primjer: u prvom polugodištu 2002.
avionom je na Sjever Italije iz Njemacke prevezeno oko 14.000 putnika. U posljednjem polugodištu bilo ih je preko 12 puta više, 170.000 putnika prije svega u Veneciju i Pisu. Naravno, rijec je o takozvanim "jeftinim" prijevoznicima i teško je odbiti ponudu letjeti od Kölna u shoping u Bolognu za ravno 19 eura i 99 centi. Nismo slucajno spomenuli aerodrom Konrad Adenauer u Köln/Bonnu - jer ta je zracna luka, nakon što je glavni grad preselio u Berlin, teškom mukom držala korak sa Frankfurtom, Münchenom ili najvecim odredištem charter letova, Düsseldorfom. Vremena straha za buducnost su za taj aerodrom prošla - i to može zahvaliti ne na kraju svojem direktoru, Michael Garvensu. Po rastu kapaciteta, gotovo su rekorderi:
"I u Europskim razmjerima smo na drugom mjestu. To je za nas ogroman uspjeh jer smo tako pretekli aerodrome poput Dublina ili Amsterdama."
Garvensa je zato iz Kölna pokušao izvuci Berlin - ponudio mu je mjesto direktora sve tri zracne luke tog grada - ali je ipak odlucio ostati u Kölnu. Poslovni uspjeh može prije svega zahvaliti upravo tim takozvanim "jeftinim" prijevoznicima.
"Oba velika od njih, dakle Easy Jet i Ryan Air mislim da su vec ucvrstila svoje položaj ali sigurno ima mjesta i za ostale prijevoznike, prije svega za takve koje iza sebe imaju financijski dovoljno snažne koncerne - kao što je Germanwings sa Lufthansom za ledima ili Hapag Lloyd Express iza kojeg stoji najveci tur-operator na svijetu, TUI. Obzirom na to, trenutno imamo sasvim lijepo posla sa ova posljednja dva."
Ryan Air leti iz luke Hahn ne baš tako blizu Frankfurta. Köln pak ima i dodatnu privlacnu snagu jer osim kao ishodišna luka najmnogoljudnije pokrajne u Njemackoj - podsjetimo, samo Sjeverna Rajna i Westfalija broje 16 milijuna stanovnika - privlacna je destinacija tako da ce mnogi i talijani sjesti u avion koji je u Italiju doveo Njemacke turiste. Uopce, rada se nova vrsta putovanja - lov putem interneta na slobodnu kartu po tako jeftinoj cijeni, traženje smještaja pa možda i rent-a-cara. I dok se u Kölnu pripremaju novih 7 odredišta - na žalost, opet niti jedno od njih nije u Hrvatskoj - Michael Garvens uvjeren je da više nema povratka na staro:
"To je trend koji ce postati još snažniji i jasno da ce on oteti mušterije 'klasicnih' nacina putovanja, dakle to ce biti na teret turistickih agencija a sigurno i na teret paušalnog turizma."
Oglas