Turizam 2003. pokazuje nove smjernice | Gospodarstvo | DW | 18.12.2003
  1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Turizam 2003. pokazuje nove smjernice

Zimska turisticka sezona trebala je zapravo vec poceti - iako to ocito još nitko nije objasnio nadležnom koji se brine da li ce i koliko ce snijega pasti i kakvo ce vrijeme biti. No i pod Božicnim drvcem ce se ponegdje naci paket-aranžman ne samo za skijanje ili za izlet u neki od gradova nego i za ljetovanje slijedeceg kolovoza ili rujna. Tur-operatori su vjerni samima sebi - opet se svi zaklinju u sve što im je sveto da slijedecu glavnu, ljetnu sezonu nece opet docekati medusobnim ratovima cijenama i rasprodajama u posljednji trenutak nego da oni koji - najbolje vec sada - izaberu i naravno, plate svoj put na ljetovanje za slijedeci kolovoz ili rujan, da ce onda doista i platiti manje nego ako cekaju do posljednjeg trenutka i uskoce u slobodno mjesto u avionu. "Upravo posljednjih godina - i to su bile ekstremne godine - ljudi su cekali do posljednje sekunde da bi jeftino došli do mjesta za odmor. Naravno, kod mnogih to nije funkcioniralo jer su organizatori cesto smanjili svoje kapacitete i u prijevozu i u nocenjima. Tako cesto jednostavno nije bilo više mjesta."
"Ekstremne godine", kako ih je nazvao Werner Papendick koji ima cetri turisticka ureda - i turisticki djelatnici koji su ih uspjeli preživjeti se usrdno mole da su takve godine konacno za nama: 2002. je to bila još uvijek sjenka 11. rujna, 2003. godina pocela je sa zarazom SARS, sa strahom od predstojeceg rata u Iraku i kako ce se on odraziti i na cijenu nafte. Mnogi turisti u Njemackoj zato su pažljivo prelistali šarene kataloge turistickih ureda - i nakon toga putem interneta organizirali smještaj i sjeli za volan svog automobila.
"Onaj koji putuje postao je iskusniji. Postao je i hrabriji i naucio je - ne na kraju pomocu interneta - sam organizirati i sastaviti vlastito ljetovanje."
objašnjava Herbert Euler iz Hapag Lloyd Expressa. Pravi boom ove godine doživjela su upravo odredišta u samoj Njemackoj ili njenoj neposrednoj okolici - ali su turisticke agencije ostale kratkih rukava.
U ta, za nijemce "bliska" odredišta se i može i ne može svrstati i Hrvatska. Može, jer je geografski bliža nego na primjer Kuba ali teško da može jer usprkos novim kilometrima auto-ceste od Plitvica prema Zadru, put do Južne Dalmacije - od na primjer Hamburga ali i Kölna - i dalje traje duže nego što bi to obitelji sa djecom bilo podnošljivo. Iako su se ugostitelji u Hrvatskoj žalili da ove godine nije bilo toliko gostiju iz Njemacke, i ona je zabilježila porast broj nocenja za 4%. Znacajan porast opet su bilježili i privatni smještaj - iako je smjela pretpostavka da su svi gosti doista bili registrirani tako da se može pretpostaviti da je doista bilo i više od ukupno 44 milijuna i 700 tisuca nocenja, nije razocarao - tradicionalno za Hrvatsku - ni nauticki turizam. No necemo sad opet pocinjati žalopojke o najcešce prilicno oskudnoj ali zato bezobrazno skupoj za ono što se nudi "vanpansionskoj" potrošnji gostu koji stigne u Hrvatsku, o ražnjicima, prženim lignjama i palacinkama. Jer osim individualnog, tradicionalnog automobilskog turizma prošla godina je pokazala da avionski prijevoz može i mnogo više uticati na promet turista i u razmjerno bliskim destinacijama.
Samo jedan primjer: u prvom polugodištu 2002.
avionom je na Sjever Italije iz Njemacke prevezeno oko 14.000 putnika. U posljednjem polugodištu bilo ih je preko 12 puta više, 170.000 putnika prije svega u Veneciju i Pisu. Naravno, rijec je o takozvanim "jeftinim" prijevoznicima i teško je odbiti ponudu letjeti od Kölna u shoping u Bolognu za ravno 19 eura i 99 centi. Nismo slucajno spomenuli aerodrom Konrad Adenauer u Köln/Bonnu - jer ta je zracna luka, nakon što je glavni grad preselio u Berlin, teškom mukom držala korak sa Frankfurtom, Münchenom ili najvecim odredištem charter letova, Düsseldorfom. Vremena straha za buducnost su za taj aerodrom prošla - i to može zahvaliti ne na kraju svojem direktoru, Michael Garvensu. Po rastu kapaciteta, gotovo su rekorderi:
"I u Europskim razmjerima smo na drugom mjestu. To je za nas ogroman uspjeh jer smo tako pretekli aerodrome poput Dublina ili Amsterdama."
Garvensa je zato iz Kölna pokušao izvuci Berlin - ponudio mu je mjesto direktora sve tri zracne luke tog grada - ali je ipak odlucio ostati u Kölnu. Poslovni uspjeh može prije svega zahvaliti upravo tim takozvanim "jeftinim" prijevoznicima.
"Oba velika od njih, dakle Easy Jet i Ryan Air mislim da su vec ucvrstila svoje položaj ali sigurno ima mjesta i za ostale prijevoznike, prije svega za takve koje iza sebe imaju financijski dovoljno snažne koncerne - kao što je Germanwings sa Lufthansom za ledima ili Hapag Lloyd Express iza kojeg stoji najveci tur-operator na svijetu, TUI. Obzirom na to, trenutno imamo sasvim lijepo posla sa ova posljednja dva."
Ryan Air leti iz luke Hahn ne baš tako blizu Frankfurta. Köln pak ima i dodatnu privlacnu snagu jer osim kao ishodišna luka najmnogoljudnije pokrajne u Njemackoj - podsjetimo, samo Sjeverna Rajna i Westfalija broje 16 milijuna stanovnika - privlacna je destinacija tako da ce mnogi i talijani sjesti u avion koji je u Italiju doveo Njemacke turiste. Uopce, rada se nova vrsta putovanja - lov putem interneta na slobodnu kartu po tako jeftinoj cijeni, traženje smještaja pa možda i rent-a-cara. I dok se u Kölnu pripremaju novih 7 odredišta - na žalost, opet niti jedno od njih nije u Hrvatskoj - Michael Garvens uvjeren je da više nema povratka na staro:
"To je trend koji ce postati još snažniji i jasno da ce on oteti mušterije 'klasicnih' nacina putovanja, dakle to ce biti na teret turistickih agencija a sigurno i na teret paušalnog turizma."