1. Inhalt
  2. Navigation
  3. Weitere Inhalte
  4. Metanavigation
  5. Suche
  6. Choose from 30 Languages

Gospodarstvo

Turistima lakše u Hrvatsku

Usklađivanje viznih režima EU-a i Hrvatske je diplomatski, ali i ekonomsko-politički uspjeh koji bi u praksi trebao doprinijeti boljim prilikama na domaćem tržištu rada i pomoći hrvatskoj turističkoj industriji.

Stupanjem u članstvo Europske unije Hrvatskoj se ukazala potreba određenih prilagodbi viznog režima državljanima niza zemalja Europe, ali ne i članicama kontinentalnog saveza. Iz takvih država – Rusije, Ukrajine, Turske, i drugih – dolazi velik broj turista na Jadran i oni su prošlog ljeta bili suočeni s novim zahtjevom. Zbog ulaska u prostor EU-a, naime, odjednom su bili dužni imati vizu za destinaciju za koju im do tada nije trebala, što je mnoge nagnalo da odustanu od nje i zaokrenu prema nekom drugom odredištu.

U statistikama Hrvatske turističke zajednice (HTZ), može se tako uočiti da su ruski državljani u Hrvatskoj 2012. godine ostvarili oko milijun i 750 tisuća noćenja, dok se 2013. po tom parametru bilježi gotovo 400 tisuća noćenja manje. Na turske se državljane odnose brojke od oko 130 tisuća noćenja 2012. godine i 80 tisuća sljedeće, a na ukrajinske oko 520 tisuća, a zatim svega oko 400 tisuća noćenja. Iznosimo podatke o samo tim zemljama, za prikaz ozbiljnosti problema u gospodarskoj grani tako važnoj Hrvatskoj.

U Hrvatskoj 2013. manje turista iz Turske, Rusije i Ukrajine

U Hrvatskoj 2013. manje turista iz Turske, Rusije i Ukrajine

Hrvatska se već prilagodila

Hrvatska vlada, međutim, s početkom je ove godine donijela jednostranu odluku o priznavanju šengenske vize – iako Hrvatska još nije u tom političkom prostoru – svim rečenim strancima. To znači da im dodatno nije potrebna inače novouvedena hrvatska viza, što je državljanima tih zemalja umnogome olakšalo proceduru ulaska u Hrvatsku. Prema riječima glasnogovorništva Ministarstva turizma RH, čije smo očitovanje zatražili, ta je mjera, kao i određeni napori s turoperaterima, već pokazala izvjesne dobre rezultate.

"Također, od ove godine se turistima izdaju višekratne vize koje će vrijediti 180 dana, a ukoliko je turist prošle godine iskoristio vizu, automatski dobiva vizu koja vrijedi dvije godine", dodali su iz tog ministarstva u izjavi za DW o daljnjim poticajima mogućim gostima u Hrvatskoj. "S obzirom da zemlje izvan EU-a predstavljaju značajan potencijal za turizam naše zemlje, svakako podržavamo svaki korak prema dodatnom pojednostavljenju viznog sustava", kažu u hrvatskom Ministarstvu turizma.

Revizija vizne politike EU

Doznajemo i da su uspješnijom prilagodbom urodili zajednički napori Ministarstva turizma i Ministarstva vanjskih poslova, nadležnog za regulaciju viznog režima i usklađivanje te problematike s Bruxellesom. Ipak, hrvatski europarlamentarac Tonino Picula uputio je Europskoj komisiji u međuvremenu poseban zahtjev za unapređenje sektorske politike u opisanom kontekstu i nedavno je dobio pozitivan odgovor koji potpisuje Cecilia Malmström, povjerenica za unutarnje poslove EK-a: šengenska viza, potvrđeno je, važi i za Republiku Hrvatsku.

Tonino Picula

Tonino Picula

Riječ je o potpunijem usklađivanju regulacije Hrvatske i EU-a, dakle, kao dugoročnijem rješenju, ususret ulasku Hrvatske u Šengenski prostor. Stoga je i Malmström u odgovoru Piculi naglasila da je čitav taj proces zapravo logičan korak u okviru priprema za buduće puno sudjelovanje Hrvatske u tom okviru. "Povod za moje pitanje o reviziji vizne politike EK-a bilo je prvenstveno ekonomske prirode", objasnio nam je Tonino Picula, "jer EU zbog neliberalne vizne politike gubi mnogo".

Više radnih mjesta

Plaža u Brelima

Nije dovoljno imati samo lijepe plaže

Navodno je riječ o 6,6 milijuna potencijalnih turista, dok bi njihovim privlačenjem EU dobio 1,3 milijuna novih radnih mjesta u turizmu i profit od čak 130 milijardi eura u sljedećih pet godina, što je gotovo jednako godišnjem proračunu EU-a. No, iako je riječ o ozbiljno utemeljenim projekcijama, to je i dalje samo pretpostavka, dok su aktualni efekti spomenute intervencije konkretna činjenica. Hrvatska je implementiranjem vizne politike EU-a i uvođenjem svoje vize za države čiji su građani dotad mogli i bez njih ući u Hrvatsku, ipak bila preuzela određeni rizik.

"Iznimno mi je drago da je Europska komisija prepoznala ekonomsku važnost dodatne liberalizacije viznog režima“, zaključuje Picula, uz nadu da će to rezultirati i poželjnim mjerama prema hrvatskim građanima kojima je potrebna viza za posjet trećim zemljama, kao što je slučaj, primjerice, s SAD-om. Ovoga ljeta bismo, dakle, mogli ponovno svjedočiti pojačanom interesu za Hrvatsku - onih gostiju koje smo lani viđali nešto manje. I svakako će biti zanimljivo uvjeriti se u to i kroz predstojeće statističke izvještaje HTZ-a.

Preporuka uredništva