1. Idi na sadržaj
  2. Idi na glavnu navigaciju
  3. Idi na ostale ponude DW-a

Turci odani Ankari bojkotirali integracijski summit

Bernd Grässler12. srpnja 2007

Po drugi put je savezna vlada priredila susret s vodećim predstavnicima migrantskih udruga u Njemačkoj kako bi s njima diskutirala o integraciji. Nakon susreta savezna kancelarka Merkel je izjavila da je jako zadovoljna.

https://p.dw.com/p/BFFR
Integracija ili život u paralelnom društvu?Foto: AP

Njemačka je kancelarka Merkel uoči summita jasno dala do znanja: «Integracija ljudi stranoga porijekla je jedna od ključnih zadaća našeg vremena.» Sastanak je okupio stotinjak sudionika i trebao bi okruniti napore «velike koalicije» u njezinu nastojanju da zasjeni mjere integracijske politike prethodne vlade. Godinu dana su političari na svim razinama, državni službenici, poduzetnici, sportski dužnosnici, izaslanici crkava i predstavnici doseljenika izrađivali nacrt boljeg suživota – takozvani plan integracije. Objavu rezultata zasjenio je, međutim, spor između udruga Turaka i vlade. Kamen spoticanja su restrikcije iz nedavno usvojenog Zakona o doseljavanju: uvođenje jezičnih ispita, otežano doseljavanje bračnih partnera i sankcije u slučaju opiranja integraciji.

«Sankcijama ne možete provoditi integraciju. Ako želiti naše sudjelovanje, morate i nas poslušati, kako bismo zajednički doprinijeli integraciji», poručio je članovima kabineta predsjednik Turske općine u Njemačkoj, Kolat. Vlada, međutim, uporno ignorira sve zahtjeve doseljeničkih organizacija za izmjenom zakona. Povjerenica za integraciju, Böhmer, pače odlučno napominje: «Zakon će stupiti na snagu čim ga potpiše predsjednik države. Izrađen je s dobrim razlogom i tako će i ostati.»

Unatoč sukobu zbog pooštrenja Zakona o doseljavanju turske udruge ne dovode u pitanje smisao integracijskog plana. «Sami smo se na to obvezali i od toga nećemo odstupiti. Činimo to, jer mislimo da je ispravno. Radi se o budućnosti naše djece», ističe Kolat. Kampanja «Žene imaju prava» samo je jedna od mjera u vlastitoj režiji doseljenika. Ni država ne bježi od obveza. Ona se, na primjer, obvezala na snažniju novčanu potporu školama s velikim udjelom strane djece, financiranje temeljite nastave njemačkog jezika za doseljenike i proširenje sufinanciranja naobrazbe mladih migranata. Tko će kontrolirati ispunjavanje svih tih obveza, pitanje je na kojeg još nema odgovora.